JAVNOBILJEŽNIČKE KOMORE – Treba uvesti registre ugovora

     Također smatram da bi trebalo omogućiti da javni bilježnik ima uvid u registar osoba lišenih poslovne sposobnosti, kako bi odmah znao da takva osoba ne može sklopiti ugovor bez odo­brenja centra za socijalnu skrb. Hrvatska javnobilježnička komora je uputila obrazloženi prijedlog Ministarstvu rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike.

     Istaknula bih da ugovor o dosmrtnom uzdržavanju nije bio normiran do 2006. godine. Iako nije bio uređen kao imenovani ugovor, u praksi je često zaključivan po općim pravilima obveznog prava, bez propisane forme, jedino ako su predmet bile nekretnine trebala je pisana forma uz ovjeru potpisa samo primatelja uzdržavanja.    Ministarstvo pravosuđa je uočilo situaciju u praksi, iako konkretnih predstavki za zloporabe nije bilo, ugovor o dosmrtnom uzdržavanju je uređen kao imenovani ugovor te je propisana najstroža postojeća forma, pisana forma ovjerena kod suca ili solemnizirani ugovor ili sastavljen u obliku javnobilježnič­kog akta, uz dužnost čitanja ugovora i upozorenja na posljedice.

     Poznato nam je da je bilo slučajeva falsificiranja potpisa ili potpisivanja otiskom palca pa čak i odlazaka u domove i bolnice ljudima pred kraj života s opravdanjem kako im nije oduzeta poslov­na sposobnost. Smatrate li to dovoljnim argumentom za postupak vaših kolega?

     Uvijek su moguće pogreške, no pitanje je koliko ih ima u od­nosu na broj pravilno poduzetih službenih radnji. Naravno da pažnju javnosti privlače ekscesi i iznimke i to je u neku ruku i dobro, jer skreće strankama pažnju da je potreban oprez. Hrvatska javnobilježnička komora je organizirala, a to je namjera da bude kontinuirano, i kampanju u medijima i edukacijska predavanja po domovima umirovljenika upravo s temom ugovora o uzdržavanju te kako se zaštititi od zloporaba.

     No, to je potrebno činiti i za druge poslove koje sklapaju starije osobe. Na primjer, osoba može biti i prevarena putem instituta punomoći, za koju možda ne razumije da će dovesti do prodaje njezine nekretnine. Zato bi bilo dobro za tako važne poslove, kao što je prodaja nekretnina, uvesti dodatnu kontrolu, i npr. onemogućiti punomoći i ugovore samo uz ovjeru potpisa, je je tada upitno da li stranka razumije što je potpisala. Nužna je sadržajna kontrola i provjera posljedica koje svaka punomoć i ugovor nosi. Pogreške, ako su učinjene od strane službene osobe, ne povlače samo ni- štavost ugovora, moguća je i materijalna i stegovna odgovornost.

Protiv ukidanja dosmrtnog

     Da li vam je poznato da su umirovljeničke udruge početkom ove godine po deseti jubilarni put uputile inicijativu Ministarstva pravosuđa i uprave da se ukine dosmrtno uzdržavanje i donormira doživotno uzdržavanje, ali se to uvijek odbija s obrazloženjem kako poslovno sposobne osobe imaju pravo potpisivati što god hoće, ili prodati stan za jednu kunu. Posebni zahtjevi su da se obavezno uvede registar ugovora o uzdržavanju, ograniči broj sklopljenih ugovora po davatelju uzdržavanja, da isti nisu evidentirani za kaznena djela protiv života i tijela te kaznenog djela protiv državne ili privatne imovine itd. Što mislite o tim zahtjevima?

     Dosmrtno uzdržavanje, i kada nije bilo normirano kao ugo­vor, postojalo je kao ugovor po općim odredbama obveznog prava i to samo uz ovjeru potpisa. Odgovor nije u ukidanju, već u detaljnijem normiranju. Može se uvesti obveza uknjižbe služ­nosti i tereta kako sam ranije kazala. Ovako, ako to nije obveza, bilježnik svim strankama to predloži, ali je pitanje da li one na to pristanu. Kod situacija kada se nekretnina odmah proda, jer je na primjer ruševna, može se ugovoriti služnost na kući davatelja uzdržavanja u koju se starija osoba odnosno bilo koji primatelj uzdržavanja seli. Dakle, zabrana bi dovela do sive zone i velike nesigurnosti. Normiranje prema zahtjevima koje smo vidjeli u praksi i registar ugovora bi minimalizirali rizike.

     Više od 80 posto ispitanika ne zna navesti razliku između ugovora o dosmrtnom i doživotnom uzdržavanju, dok ih je samo osam posto dalo potpuno točan odgovor (istraživanje Pučke pravobraniteljice). Smatrate li da bi ipak trebalo konačno ukinuti ugovor o dosmrtnom uzdržavanju?

     Stranka slobodno raspolaže svojom imovinom kako želi. Obveza i dužnost javnog bilježnika je uvjeriti se u mogućnost komuniciranja stranke i njezinu sposobnost za poduzimanje pravnog posla. Javni bilježnik nakon što od stranaka sazna relevantne podatke o imovini i njihovim željama, stranke savjetuje na strankama razumljiv način o pravnim posljedicama raznih mogućnosti prijenosa imovine. Ako se želi osigurati uzdržavanje, strankama se dade posebna pouka o razlici između dosmrtnog – doživotnog uzdržavanja.

     Vaša Komora je 2012. napravila sažetak o ugovorima o doži­votnom i dosmrtnom uzdržavanju u sudskoj praksi, kojom prilikom ste stavili naglasak na mogućnost sporazumnog i sudskog raskida takvih obveznih odnosa, što u praksi najčešće znači da će uzdrža­vane osobe prije umrijeti nego dočekati pozitivan ishod svoje tužbe. Slažete li se da bi trebalo ove predmete voditi po hitnom postupku, s početkom u roku od 15 dana, a rješenjem u roku šest mjeseci?

     Postupci bi trebali dobiti prednost, a osoba koja je u socijalnoj potrebi bi trebala dobiti prava iz socijalne skrbi dok traje parni­ca. No, treba reći da se može i tijekom parnice sklopiti ugovor s nekom pouzdanom osobom, ali pod rizikom, odnosno uvjetom uspjeha u parnici.

U EU strogi nadzor nad ugovorima

     Zakonom o socijalnoj skrbi je zapriječeno socijalnim radnici­ma i drugima zaposlenima u području socijalnih usluga sklapanje ugovora o uzdržavanju s korisnicima, ali se to u praksi lako zaobilazi. Isto tako ne odnosi se na zdravstvene djelatnike, odvjetnike, javne bilježnike i brojne druge struke, koje se često pojavljuju kao prisutni u tom lukrativnom biznisu. Da li bi trebalo zakonski zapriječiti širem krugu profesija da potpisuju ugovore o uzdržavanju?

     Više od zabrana bi značio registar ugovora i npr. obveza da se takav ugovor prijavi centru za socijalnu skrb ili profesionalnoj udruzi odnosno komori kojoj davatelj uzdržavanja pripada radi pravne i etičke kontrole. Komora nema evidenciju o osobama primatelja, niti davatelja uzdržavanja, pa tako ni kada su davatelji uzdržavanja osobe koje obavljaju djelatnost socijalne skrbi.

     Ugovori u uzdržavanju u zapadnoeuropskim zemljama sklapaju se pod strogim nadzorom državnih socijalnih službi, dapače imaju i probni rok.Što mislite zbog čega se to kod nas uporno odbija od strane institucija i ministarstva zaduženog za socijalnu skrb?

     Hrvatska javnobilježnička komora na svim pravnim područjima prati najbolju praksu članica EU, i na ovom planu prikupljamo informacije te ćemo ih uskoro dati na uvid ministarstvima i javnosti da se i u Republici Hrvatskoj nađu najbolja i najsigurnija rješenja.

     Jedna od opcija koju treba razmotriti je i to da starije osobe imaju najviše povjerenja u državne domove te treba normirati i situaciju kada bi netko dao imovinu državi za točno opisanu i izvršavanu skrb.(Glas umirovljenika)