Izazov socijalne politike – Starenje stanovništva

Vlado  Puljiz,  prof.  emmeritus; Studijski  centar  socijalnog  rada;  Pravni  fakultet  Sveučilišta  u  Zagrebu analizirao je proces  starenja  stanovništva, koji  u  znatnoj mjeri utječe na socijalnu politiku koja uveliko utječe na  državnu  preraspodjelu  nacionalnog dohotka usmjerenu na prevladavanje socijalnih rizika, smanjenje socijalnih različitosti te ujednačavanje životnih uvjeta građana.

Rast javnih troškova

Procesom starenja stanovništva, osjetno rastu i javni troškovi koje europske države izdvajaju za potrebe starih ljudi. To  su  izdaci  za  mirovine,  među većima,  potom  zdravstveni troškovi, zatim troškovi dugotrajne skrbi, obrazovni  troškovi  te  izdaci  za  naknade starijima za nezaposlenost. Jednako tako, starenje stanovništva uzrokovat će i povećanje  privatnih  socijalnih  troškova.  Rastom gospodarske krize u posljednjih nekoliko godina privatni su izdaci za stare ljude također znatno porasli.

Rast javnih izdataka  za  mirovine  u najvećoj mjeri je posljedica povećanja broja umirovljenika u desetljećima koja slijede. Prema  demografskim  projekcijama,  broj umirovljenika u europskim zemljama osjetno će narasti u razdoblju do 2040. godine kada će u mirovinu ući brojne baby boomgeneracije, rođene  pedesetih i šezdesetih godina prošlog stoljeća. Prema procjenama, mirovinski izdaci u EU-u uslijed umirovljenja baby boom generacija u odnosu na današnje izdatke povećat će se između 25% i 30%.

Zdravstveni troškovi

Međutim starenjem populacije rastu i zdravstveni troškovi. Izdaci za zdravstvenu  zaštitu  ljudi  u  starijoj  dobi osjetno su veći nego kada su u pitanju mlađe i srednje generacije. Prema nekim procjenama stari ljudi u dobi iznad 65 godina na zdravstvenu zaštitu troše 3,2 puta više od druge populacije, dok oni stariji od 75 godina na zdravstvene usluge troše 4,1 puta više od mlađih  kontingenata  stanovnika.

Dugotrajna skrb za starije osobe

Uz mirovinski i zdravstveni sustav, dugotrajna skrb o starima i nemoćnima posljednjih godina zaokuplja sve više pažnje, te je broj ljudi starijih od 80 godina u znatnom porastu. Oni imaju potrebu za dugotrajnom skrbi ne samo zbog toga što su mnogi od njih nemoćni, nego i zbog toga što što su se tradicionalni obiteljski  skrbnici  uglavnom  zaposlili  izvan obitelji. Tako je dugotrajna skrb o starijima većim dijelom predana javnoj sferi socijalnog djelovanja.

Ukratko  rečeno,  europskim  društvima predstoji  niz  reformi  u  domeni  socijalne  i drugih  politika  usmjerenih  na  rješavanje problema sve većeg broja starih ljudi u desetljećima ispred nas.

Europska komisija s pomoću paketa mjera za socijalno ulaganje državama članicama nudi smjernice za modernizaciju sustava socijalne skrbi s ciljem socijalnog ulaganja tijekom cijelog života.

Sandra Vukušić, Davorka Ožura