Hoćemo li pogriješiti ukoliko kažemo da je životna situacija starijih osoba s invaliditetom u pravilu prilično loša odnosno lošija u odnosu na osobe s invaliditetom mlađe životne dobi? Starije osobe najčešće se suočavaju s problemima poput nedovoljne socijalne interakcije, usamljenosti, slabe informiranosti i/ili dezinformiranosti. Navedeni čimbenici negativno djeluju na zdravstveno stanje osobe i sprječavaju njezino puno i učinkovito sudjelovanje u društvu na ravnopravnoj osnovi s drugima. Može li se ipak nešto učiniti u takvim situacijama te gdje potražiti pomoć?
Zakon o socijalnoj skrbi odrasloj osobi s invaliditetom koja nije u mogućnosti udovoljiti osnovnim životnim potrebama jamči različita socijalna prava od kojih ovdje prvenstveno ističemo pravo na osobnu invalidninu. Pravo na osobnu invalidninu priznaje se osobi s teškim invaliditetom ili drugim teškim trajnim promjenama u zdravstvenom stanju, u svrhu zadovoljavanja njezinih životnih potreba za uključivanje u svakodnevni život zajednice. Zahtjev se podnosi osobno ili pismenim putem nadležnom centru za socijalnu skrb. Od ostalih prava na osnovi tjelesnog oštećenja ističemo:
- pravo na popust od 50% na iznos godišnje članarine u HAK-u koji mogu ostvariti osobe s utvrđenim tjelesnim oštećenjem od najmanje 50%;
- HŽ daje pravo na povlasticu u unutarnjem putničkom prometu od 75% od redovne cijene vozne karte za četiri putovanja godišnje željeznicom ili brodom i besplatnu vožnju za pratioca kada koristi pravo na povlaštenu vožnju;
- pravo na znak pristupačnosti za besplatno parkiranje vozila na rezerviranim i posebno označenim parkirališnim mjestima za invalide za osobe s 80 ili više posto tjelesnog oštećenja, odnosno osobe koje imaju oštećenja donjih ekstremiteta 60 ili više posto;
- pravo na oslobođenje plaćanja godišnje naknade za uporabu javnih cesta koja se plaća pri registraciji motornih i priključnih vozila;
- pravo na oslobađanje plaćanja cestarine za uporabu autoceste i objekta (most, tunel, vijadukt)
Lokalne udruge tjelesnih invalida također aktivno rade na poboljšanju kvalitete života svojih članova. Hrvatski savez udruga osoba s tjelesnim invaliditetom (HSUTI) u svom članstvu ima 52 lokalne udruge osoba s tjelesnim invaliditetom iz 49 gradova diljem Hrvatske. Kako biste ostvarili dodatna prava na osnovi članstva u nekoj od udruga, svakako predlažemo da se raspitate o eventualnom učlanjenju.
I za kraj malo statistike. Prema službenim podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo u Republici Hrvatskoj je u 2017. godini (stanje na dan 14.03.2017.) živjelo 511 850 osoba s invaliditetom od čega 40% žena, a 60% muškaraca. U odnosu na ukupno stanovništvo, to bi značilo da otprilike 11,9% građana pati od nekog oblika invaliditeta, a što se tiče dobnih skupina, čak 45% osoba s invaliditetom starije je od 65 godina.
Sociologinja, Sandra Vukušić
Vijesti
Mozak možete sačuvati od demencije. Pogledajte kako
Mladi i stariji zajedno u staračkom domu
9 dobrobiti planinarenja
