Hrvatski sabor raspravljao je o nacionalnoj naknadi za starije osobe

Share on facebook
Share on twitter
Share on google
Share on telegram
Share on email

Hrvatski sabor jučer je razmatrao Prijedlog zakona o nacionalnoj naknadi za starije osobe kojim se osiguravaju uvjeti za ostvarivanje prava na nacionalnu naknadu osobama koje nisu ostvarile prihod od rada, tj. onima koje nemaju nikakav prihod ili imaju nedovoljan prihod.

Prijedlogom zakona kao opći uvjeti za ostvarivanje prava na nacionalnu naknadu za starije osobe utvrđeno je hrvatsko državljanstvo, starosna dob od 65 godina i prebivalište u Hrvatskoj u neprekidnom trajanju od 20 godina neposredno prije podnošenja zahtjeva za ostvarivanje prava.

Također, propisuju se i dodatni uvjeti na strani korisnika i članova kućanstva, to jest dohodovni cenzus. Prihodovni/dohodovni cenzus utvrđuje se u visini iznosa nacionalne naknade za starije osobe od 800 kuna na mjesec po članu kućanstva.

Prijedlogom zakona predviđeno je da nacionalna naknada za starije osobe od 1. siječnja 2021., kada zakon stupa na snagu, iznosi 800 kuna na mjesec. Usklađivanje, počevši od 1. siječnja 2022., veže se uz stopu porasta indeksa potrošačkih cijena prema podatcima Državnog zavoda za statistiku. Odluku o usklađivanju nacionalne naknade za starije osobe donosi Upravno vijeće Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, navodi se u obrazloženju.

Također, utvrđuje se postupak za ostvarivanje prava i tijelo ovlašteno za provedbu postupka ostvarivanja prava na nacionalnu naknadu za starije osobe, a to je Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, koji je zadužen za provedbu postupka u prvome i drugom stupnju. Propisana je i ovlast za provedbu upravnog nadzora.prenosi

Predloženim zakonom namjerava se uspostaviti sustav svojevrsne nacionalne potpore kao zamjenskog dohotka za određenu kategoriju starijih osoba kako bi im se osigurao određeni stupanj socijalne sigurnosti. Riječ je o mjeri usmjerenoj prema povećanju kvalitete života starijih osoba.

Novi institut u sklopu socijalne zaštite obuhvatit će preostale kategorije osoba starijih od 65 godina koje nisu osigurale prihod za starost i koje ga ne mogu ostvariti na drugi način. Osim toga, na odgovarajući način pridonijet će smanjenju stigmatizacije starijih osoba kao jednog od glavnih razloga nekorištenja naknada iz sustava socijalne skrbi.

Također, tim se institutom, u skladu s gospodarskim mogućnostima, osigurava prihod u starosti kao doprinos materijalnoj dobrobiti i socijalnoj sigurnosti građana s dugotrajnim prebivalištem u Republici Hrvatskoj, stoji u obrazloženju.

Saborski zastupnik Silvano Hrelja pitao je ministra osigurava li primanje koje je tri puta manje od granice siromaštva u Hrvatskoj dostojanstven život, bilo onima koji primaju mirovinu ili onima koji nisu radili.

“Kao što sam na početku naveo, ovaj institut je nov i usklađen je s gospodarskim mogućnostima RH. Svjesni smo koliko iznosi najniža mirovina, odnosno koliko iznosi najniža mirovina za barem 15 godina radnog staža. Obzirom da su ti iznosi u okvirima od 1.030 kuna u ovom trenutku, smatramo da na ovaj način stimuliramo dodatno određene prihode u starijoj dobi koji kumuliraju veću kvalitetu života. O dostatnosti ili nedostatnosti se može razgovarati međutim, to je ono što RH u ovom trenutku može, a Vlada RH šalje vrlo jasne signale starijoj životnoj populaciji da nije zanemarena”, odgovorio mu je Aladrović.

Saborski zastupnik Ivan Lovrinović ustvrdio je kako su umirovljenici najveće žrtve uspostavljanja države. Kazao je kako je 1991. udio prosječne mirovine u prosječnoj plaći iznosio 75 posto, a danas iznosi 39 posto. Kazao je kako se ovim zakonom siromašnim starijim ljudima dijele mrvice sa stola.

Hrelja je kazao kako se ovdje radi o zakonu koji starijima donosi malo novaca i s odgodom, referirajući se na to da će zakon stupiti na snagu tek iduće godine.

“Ovaj zakon je među građanima izazvao velike prijepore. I svako sa svog aspekta ima potpuno pravo. Jedna grupa građana je rekla ‘opet se daje onima koji nisu uplaćivali doprinose na teret svih nas’ i iskazuju vrlo opravdano nezadovoljstvo mirovinskom politikom i neredom u mirovinskom sustavu. Druga grupa građana kaže ‘svima treba pomoći, ali zašto je moja mirovina za 15 godina tako mala, dva i pol puta manja od linije siromaštva’. Kako to socijalna država štiti njih? “, kazao je Hrelja.

Saborski zastupnik Ivan Ćelić kazao je kako bi bilo bolje da naknada iznosi 2.485 kuna, ali ona je 800 kuna, dodavši kako je to je opet bolje od nula kuna.

 

Citat prenesen s mirovina.hr
Za koga ćete glasati na parlamentarnim izborima?
Share on facebook
Share on twitter
Share on google
Share on telegram
Share on email
Povezane objave