Hrvatska nije jedina koja se bori sa ekonomskom krizom, svakog dana pridružuju joj se i druge zemlje!

Share on facebook
Share on twitter
Share on google
Share on telegram
Share on email

napovoljnija invalidska kolica

Dobro nam je poznata ekonomska situacija Hrvatske, koja je već godinama trend koji očito ne misli prestati. No i mnoge druge zemlje susreću se sa tim alarmantnim trendom koju ovoga puta u Turskoj baca na koljena. Turska bilježi veliki deficit u trgovini, tj. više uvozi nego što izvozi ili drugim riječima puno više troši nego što puni državnu blagajnu. Takav deficit kao i Hrvatska, ali i mnoge druge zemlje Turska rješava zaduživanjima. Samo prošle godine turski deficit bio je čak 5,5 % BDP-a. Sada se Turska susrela sa problemom vraćanja dugova, koje mora otplatiti, odnosno mora ih refinancirati. Radi se o cifri od 230 milijardi dolara. Takve kredite je teško vratiti ukoliko počinje padati nacionalna valuta, a to se upravo događa Turskoj. Također problem prilikom refinanciranja je to što su mnogi krediti dizani u drugim valutama, i sada padom nacionalne valute, se bilježe mnogi gubici u pokrivanju troškova.

Vezane vijesti 

Kako je izgledao njihov srčani udar?

Baku u dom, a stan u najam!

Otvorite svoj profil – vaši online recepti

Središnja banka cilja na inflaciju od 5 %, koja je prije godinu dana iznosila čak 10 %. Predsjednik Recep Tayyip Erdogan pokušava utjecati na središnju banku, koja želi sniziti inflaciju podizanja kamatnih stopa. Agencija Moody koja je zadužena za kreditni rejting govori da je turski gospodarski rast postao neodrživ, zbog potrošačkih i poreznih politika. Agencija Fitch upozorava kako je tursko gospodarstvo ozbiljno ugroženo, što će uzrokovati naglo usporavanje rasta, a misli se da je i recesija neizbježna.

Također je i nezaposlenost u Turskoj vrlo visoka, sa stopom od 9,9 %. Erdogan je u medijima opisan kao osoba koja nije upoznata sa kamatnim stopama. Ujedno je i sam sebe prozvao neprijateljem kamatnih stopa. A njegova neinformiranost muči tržišta i ekonomske stručnjake. Turska lira pala je za 30 %, burza je pala za 17 %, a kamate zaduživanja u lirama skočile su na 18 %. Pad cijena dionica dosegnuo je čak 40 %. Kredit na 10 godinama u lirama iznosi ada 18 % godišnje, a npr. u dolarima čak 7 %.

Stanje koje je snašlo Tursku pretpostavlja se da se može riješiti na dva načina. Jedan je oslabljenje potražnje i povećati financijske povrate. Taj potonji način potakao bi investitore na kupnju lire, a to bi moglo ojačati valutu. No i taj način je nekoliko puta isproban, ali nije urodio dugoročnim plodom. Turska je očito jedna od zemalja kojoj je ekonomska struktura ozbiljno narušena i čiji će građani nažalost na svojoj koži osjetiti pakao recesije.

 

nezaposlenost u Hrvatskoj

Share on facebook
Share on twitter
Share on google
Share on telegram
Share on email
Povezane objave

CROATIA FIRST!!

Pažljivo slušajući što su sve naši političari pričali i još uvijek pričaju nakon nastupa

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?