HRVATI NISU LIJENI – Pogrešna slika mirovinskih statistika

Share on facebook
Share on twitter
Share on google
Share on telegram
Share on email

Znate li da svaki korisnik invalidske mirovine kad napuni 65 godina biva statistički „preseljen” u staro­sne umirovljenike? Tako je do sada od invalidskih umirovljenika (samo onih koji su mirovine ostvarili bez međunarodnih ugovora) čak 71.315 njih završilo u prosječnim „sarmama” starosnih umirovljenika. Ti invalidski umirovljenici su prosječno radili 24 godine i 7 mjeseci, što je bitno utjecalo na smanjenje prosjeka ostvarenog radnog staža prosječnog starosnog umirovljenika.

Hrvati žive tri godine manje…

     Tako se u Statističkim informacija­ma HZMO-a može pročitati da su tako preuređene starosne mirovine, njih uku­pno 680.457 (rujan 2021.) ostvarene na temelju 32 godine i 6 mjeseci radnog staža, što stvarno stvara pogrešnu sliku o cijelom mirovinskom sustavu, pa tako i o mjerama koje valja poduzeti da bi ga se učinilo održivijim. Jer, stvarna dob starosnih umirovljenika procijenjeno bi iznosila i 33 godina radnog staža, što je već daleko bliže europskom prosjeku od oko 36 godina. No, pritom se treba podsjetiti kako Hrvati žive za tri godine kraće od europskog prosjeka, odnosno 77,8 godina. K tome, očekivana pro­sječna dob se u prošloj godini smanjila za 9 mjeseci, i to ponajviše uslijed Covid-19. Treba li i to uzeti u obzir prigodom kroje­nja mirovinskih politika?

     Isto tako se pogrešno zaklju­čuje i o prosječnoj visini mirovine starosnog umi­rovljenika, jer je ona umanjena masovnim ulaskom invalidskih umirovljenika u ukupni zbir. Prosječni starosni umirovljenik, uključujući „preseljene” invalidske umirovljenike, a bez onih s međunarodnim ugovorima, ostvario je prosječnu mirovinu od 3.227 kuna.     Prosječna mirovina preseljenih iz invalidskih mirovina je samo 2.851 kunu mjesečno. Dakle, u stvarnosti bi pro­sječna starosna mirovina bila najmanje 3.300 kuna, što već ostavlja bolji dojam.

. i rade tri godine kraće

     No, vrli neoliberalni političari i eko­nomski „savjetnici” nerijetko javno ističu kako su Hrvati lijeni, premalo godina rade za mirovine, pa ih samo 17,5 po­sto ima radni staž u mirovini dulji od 40 godina. To je točno, no kako da ih ima više kad duljina staža nije uvjet za starosnu mirovinu, već samo za pri­jevremenu! U starosnu se može sa 15 godina radnog staža, pa bi bolje bilo povećati taj uvjet dobi, a ne opet gurati u javnu raspravu potrebu produljenja dobi za umirovljenje sa 65 na 67 go­dina. Istina, po novim se zakonskim izmjenama pokušava to prikazati kao pravo, a ne obveza, tj. kao mogućnost nastavka rada i nakon ostvarene dobi koja bi bila uvjet za umirovljenje.

     Statistike su vrlo važne upravo za projekciju smjera razvoja mirovinskog sustava i proračuna, a jednako tako i za utvrđivanje politika, zakonskih rje­šenja i donošenje mjera. No, čini se da naši političari vole zbrkane statistike, pa mogu koristiti brojke kako i kada ih puhne!(Glas umirovljenika)

Jasna A. Petrović

Share on facebook
Share on twitter
Share on google
Share on telegram
Share on email
Povezane objave

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?