SDP-ov disident Mirando Mrsić nedavno je odlučio graditi novu platformu za kulturu dijaloga u Hrvatskoj, platformu s koje će pokušati, kako kaže, ljevici udahnuti novu snagu.

– Jedina šansa da SDP ima političku budućnost jest da se fokusira na bitno i okrene prema čovjeku i njegovim potrebama. Moramo prepoznati što ljudima smeta i vratiti protestne birače, koji sada glasaju najviše za Živi zid Most, Pametno, i Zagreb je naš, a nekada su glasali za nas. Jedino tako možemo zaustaviti daljnji pad ljevice – objašnjava bivši Milanovićev ministar rada, koji za rujan najavljuje i prvi okrugli stol u organizaciji Fokusa na temu radnika u 21. stoljeću.prenosi

 Treba napomenuti da Mrsić žustro kritizirapredsjednika SDP-a Davora Bernardića zbog lošeg rezultata na lokalnim izborima i pritom najavio svoju kandidaturu za novog lidera socijaldemokrata.

Fokus i Pozitiva

– Fokus za sada nije frakcija u SDP-u, a hoće li to postati, vidjet ćemo. SDP treba građanima ponuditi novu perspektivu, pokazati im da učimo iz vlastitih pogrešaka, jasno artikulirati za što se zalažemo, i omogućiti da se svaki glas čuje i jednako cijeni. Zato su na naše rasprave dobrodošli svi – kaže Mrsić.

On najavljuje blisku suradnju s Pozitivom Ranka Ostojića, udrugom građana s kojom bivši ministar policije paralelno pokušava ojačati lijeve vrijednosti u nevladinu sektoru, ali i na okupu zadržati svoju sljedbu SDP-ovaca. I Ostojić za sada bježi od vezivanja Pozitive uz pojam formalne frakcije unutar SDP-a, iako je takvom doživljavaju i njegovi suradnici i njegovi suparnici.

Prof. dr. Rajko Ostojić, potpredsjednik SDP-a i jedan od najbližih suradnika predsjednika stranke Davora Bernardića, tvrdi da iza nepostojanja službene frakcije unutar najjače oporbene stranke stoji jedan zapravo potpuno racionalan razlog: za njezino formiranje, prema Ostojićevu dubokom uvjerenju, ne postoje nikakve realne i ozbiljne političke pretpostavke.

– Frakcije u SDP-u nema jer za nju morate naći nišu koju aktualno vodstvo stranke ne podržava da bi ta frakcija imala ikakvog smisla. Danas se u SDP-u ne može napraviti frakcija za radništvo, ili za obrazovanje, kada su to izuzetno važne sastavnice politike aktualnog vodstva stranke – kaže u svojoj izjavi za Spektar Ostojić.

Donedavno je, tvrdi on, jedina opcija mogla biti zelena frakcija, no s najavom izrade novog programa i Statuta SDP-a i to se mijenja.

– Pokazat ćemo da je SDP stranka koja se snažno zalaže upravo za održivi razvoj i okoliš. Time će de facto nestati mogućnost stvaranja legalne frakcije. Pojedini SDP-ovci osnivaju nevladine udruge kako bi bili predsjednici nečega, kad ih već članovi SDP-a nisu izabrali za predsjednike SDP-a, no to nisu prave frakcije – poručuje Ostojić.

Bijeg SDP-ovaca od formalnih frakcija nije samo političke, nego i psihološke prirode. Iako je osnivanje frakcija u SDP-u Statutom legalizirano već desetak godina, nitko se do danas nije usudio svoje nezadovoljstvo politikom vrha SDP-a formalizirati osnivanjem frakcije. U strahu da ga stranka zbog tog čina potpuno ne odbaci, prokaže kao rušitelja, izdajnika, destabilizatora…

U HDZ-u opcija legalnog osnivanja frakcija nikad nije ni postojala, iako je, posebno tijekom devedesetih, Tuđmanovim političkim čedom vladala prilično “šarena” politička, pa i svjetonazorska situacija. I postojala je više nego jasna podjela na radikalnu desnu i umjerenu, tehnomenadžersku struju, dvije snažne i utjecajne frakcije koje su se borile za prevlast.

Konzervativnija opcija

Nije isključena repriza tog okršaja. Razlaz Davora Ive Stiera i Andreja Plenkovića u tome bi mogao odigrati odlučujuću ulogu. Stier je najavio da će se, kao politički tajnik, posvetiti potpunoj demokratizaciji HDZ-a uvođenjem modela izbora “jedan član – jedan glas” za sve funkcije u stranci. Negdje u drugom planu stoji i ideja o legaliziranju stranačkih frakcija.

A upravo Stiera mnogi u HDZ-u vide kao ideologa koji bi – sada kad je HDZ pod Plenkovićevim vodstvom nedvojbeno skliznuo prema centru – na okupu mogao držati stranačku desnicu. U trenutku kada u HDZ-u više nema Zlatka Hasanbegovića, takva opcija, makar se na koncu i ne zvala frakcijom, ima političkog rezona. Stier je proeuropski političar demokršćanskih nazora koji, za razliku od Hasanbegovića, ne upada u zamku veličanja Pavelićeve propale države.

Ali je zato spreman sve karte uložiti na konzervativniji obrazovni model – što je i pokazao uzimajući za posebnog savjetnika hrastovca Ladislava Ilčića i odstupanjem iz Vlade jer je, ulaskom liberalnog HNS-a u Banske dvore, taj model ozbiljno doveden u pitanje. No, ovo nipošto nije ni prvi ni jedini put kad se u HDZ-u spominjala mogućnost legaliziranja stranačkih frakcija.

Bivša premijerka i predsjednica HDZ-a Jadranka Kosor još se u proljeće 2012. u svojem govoru na izbornom saboru stranke javno zauzela za to da se Statutom omogući osnivanje unutarstranačkih frakcija.
– Smatram da bi to bilo važno, korisno i blagotvorno za sve stranke koje imaju veliki broj članova koji o krupnim pitanjima imaju različita mišljenja. Bez frakcija nema prave demokratizacije stranaka, ali ni pomaka u razvoju pravne države i vladavine prava jer one, sviđalo se to nekome ili ne, proizlaze iz zasada stranačkog života – kaže nam bivša čelnica HDZ-a.

Omogućavanje osnivanja frakcija bi, prema njezinu mišljenju, širom otvorilo vrata i prozore u strankama: one bi se provjetrile iznutra, pojavio bi se dijalog o važnim pitanjima, a dobili bi se i poeni među biračima jer bi se otvorio prostor strankama da zakorače i na tuđi politički teritorij. To, prema njezinu mišljenju, nikako ne bi značilo anarhiju, jer bi se statutima moglo propisati da, nakon političke rasprave u kojoj bi sudjelovali i predstavnici frakcija, svi trebaju stati iza donesene odluke, slagali se s njom ili ne.

– Danas u HDZ-u nema rasprave u slučaju Franje Lucića, kao što nije bilo rasprave ni prije Plenkovićeva izbacivanja Mosta iz Vlade. U takvom modelu stranke ostaju zatvorene, a članovi se izbacuju zbog verbalnog delikta – ističe Kosor, koja se sjeća scene s njemačkih izbora kojoj je svjedočila 2009. u Stuttgartu, kad su na stranačkom predizbornom skupu Angelu Merkel pozdravili dužnosnici CDU-a, koji su njezinu politiku u niz navrata javno kritizirali. Iako su među njima postojale razlike, oni su se na skupu, ističe bivša premijerka, kulturno pozdravili i zajedno nastupili.

Tko se zamjeri šefu…

– U našim strankama to je jednostavno nemoguće, jer tko se nađe na udaru predsjednika, loše mu se piše. Zato su članovi stranaka u strahu da bilo što kritički kažu. Frakcije bi omogućile taj prostor za dijalog, u raspravi bi se ljudi mogli ispuhati, a u medijima bi bilo puno manje visokih neimenovanih izvora koji kritiziraju vodstvo stranke. Ovako, ljudi su se naučili vođi kimati glavom, a onda iza leđa govore protiv njega – zaključuje Jadranka Kosor.

Iz SDP-a je zbog kritike Milanovića oko slučaja “lex Perković” izbačena Aleksandra Kolarić. Danas je ova poduzetnica ponovno u redovima socijaldemokrata i smatra da u velikim strankama nema frakcija zbog pomanjkanja prostora za kritičko djelovanje.

– U strankama nema frakcija jer nema ni drugih demokratskih elemenata. Sve velike hrvatske stranke nastavile su praksu Saveza komunista iz njegove kasne faze: predsjednici stranke su neupitni, ne dopuštaju političku konkurenciju u svojim redovima, njih se ne smije kritizirati, a tko to učini, slijedi mu isključenje – kaže Aleksandra Kolarić.

Osim toga, u strankama se, prema njezinim riječima, ljudi najčešće ni ne grupiraju prema zagovaranju ovih ili onih političkih rješenja, nego prema klanovima, odnosno prema onome koji je prvi u grupi.

– To je uhljebničko-klijentelistička politika, a ne ozbiljna politička frakcija. Pred SDP-om je sada, s izradom novog Statuta, mogućnost da tu staru lošu praksu promijeni i da u svojim redovima ojača kritičko promišljanje o politici – zaključuje ona.prenosi

Istu tu priliku ima i HDZ. Samo je treba znati iskoristiti.

Sve što čovjek ima dati će za svoj život

Pas napao ženu u podzemnoj. Udarila ga prva?