Fondovima u 2. stupu krenulo naopako: Virus pojeo 2,6 milijardi kuna mirovinske štednje

ZAGREB – Nakon puno godina rastućih prinosa, mirovinskim fondovima u svijetu i Hrvatskoj ove je godine pošlo naopako, jer je utjecaj pandemije obezvrijedio ušteđevine koje građani drže na njihovim računima. Od početka siječnja do danas štednja zaposlenih, koju po zakonu uplaćuju u drugi mirovinski stup u Hrvatskoj, izgubila je prosječnih 2,3 posto vrijednosti, prema podacima portala Hrportofolio.
Ta nepovoljna vijest odnosi se na više od dva milijuna hrvatskih građana koji su članovi jednog od četiriju obveznih fondova u drugome mirovinskom stupu, a to su fondovi Allianz, Erste Plavi, PBZ Croatia osiguranje i Raiffeisen.prenosi

Prema podacima Hrportofolija, indeks Mirex B – koji prati prosječnu vrijednost mirovinske štednje, a pokriva više od 95 posto svih štediša u drugom stupu – od početka godine do 3. kolovoza izgubio je 2,29 posto.

SNIMIO SERGEJ DRECHSLER

Obvezni su mirovinski fondovi kraj prošle godine dočekali s ušteđevinom od 113,6 milijuna kuna, prema podacima Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (Hanfa). S obzirom na spomenuti pad vrijednosti Mirexa B, to znači da su koronavirus i posljedice pandemije ove godine hrvatskim štedišama pojeli oko 2,6 milijardi kuna novca odvojenog za starost. Gubici različitih mirovinskih fondova od počeka siječnja, naravno, nisu jednaki i kreću se od 1,05 posto u Allianzu do 4,47 posto u Erste Plavom (kategorija B).

Državne obveznice

Najteži udarac mirovinski su fondovi zapravo pretrpjeli u prvom tromjesečju, kada je izbila pandemija i kada su svjetske burze doživjele potop, s padom vrijednosti dionica poduzeća 20 do 30 posto. No, u drugom tromjesečju vrijednosti na burzama, pa i mirovinske štednje, počele su se oporavljati i nadoknađivati gubitke s početka godine – usprkos tome što su hrvatsko i svjetsko gospodarstvo doživjeli zastoj i što je BDP Europske unije u drugom kvartalu pao gotovo 15 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje.

Sreća u nesreći jest to što su mirovinski fondovi u uskomešane dionice na burzama uložili »samo« 17 posto ušteđevine hrvatskih građana u drugom stupu. Dvije trećine njihove štednje, više od 66 posto, drže u državnim obveznicama, uglavnom onima koje izdaje hrvatsko Ministarstvo financija. Državne obveznice najmanje su rizične za ulaganja, jer se njihove cijene i prinosi kolebaju daleko manje od dionica poduzeća.

Povoljna je vijest da su mirovinski fondovi u posljednjih godinu dana ipak u tankom dobitku, jer je vrijednost Mirexa B u proteklih 12 mjeseci prosječno porasla 0,57 posto, prema podacima Hrportofolija.

Neki u plus, neki u minus

Međutim, dok su fondovi Allianz i PBZ CO svoju štednju povećali oko 1,3 posto, Erste Plavi i Raifeissen otišli su u blagi minus. Otvoreno je pitanje hoće li se vrijednost mirovinske štednje oporavljati, ili će stvari krenuti nizbrdo.

Predstavnici mirovinskih fondova stalno objašnjavaju da se građani ne trebaju uzrujavati zbog poremećaja koji povremeno dovode do pada vrijednosti štednje. U dugoročnom razdoblju ona raste. Primjerice, unatoč krizi iz 2008. godine i slomu na burzama, prosječna godišnja stopa rasta mirovinske štednje u Hrvatskoj od 2002. do danas iznosila je 5,4 posto (u najraširenijoj kategoriji B), prema podacima Hanfe. Radi se o nominalnom prinosu štednje, koji je u stvarnosti manji, jer nije uračunat utjecaj inflacije u proteklim godinama.

Na kraju prve polovine godine obvezni mirovinski fondovi u Hrvatskoj imali su ušteđevinu od 112,9 milijardi kuna, prema izvješću Hanfe za lipanj, koja navodi da je u prvih šest mjeseci Mirex kategorije B porastao 1,68 posto. Gubitke nisu zabilježili samo obvezni fondovi u drugom stupu. Prema Hrportofoliju, svi dobrovoljni mirovinski fondovi u trećem stupu, koji su otvoreni za sve građane – u Hrvatskoj takvih ima osam – od početka godine zabilježili su minuse u rasponu od 0,66 do 7,3 posto, a najčešće od oko četiri posto. Dobrovoljna štednja za mirovinu nije u Hrvatskoj jako popularna, pa je ukupna ušteđevina u otvorenim dobrovoljnim fondovima na kraju lipnja iznosila 5,07 milijardi kuna.