DZS – Više od pola Hrvata ne može platiti financijske izdatke – Umirovljenici žive sve lošije

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku u svojem redovnom godišnjem izvještaju, odnosno anketi o dohotku stanovništva i stopi rizika od siromaštva, više od pola, to jest, 52 posto Hrvata ne može podmiriti izvanredne financijske izdatke poput popravka kvara kućanskom uređaju ili plaćanja pogreba.

Tijekom 2019. godine DZS je odradio opsežno istraživanje na reprezentativnom uzorku od 7880 kućanstava. Rezultati istraživanja bolji su nego tri godine ranije, ali su i dalje ponižavajući.

Prema postotku osoba koje ne mogu platiti neplaniran financijski izdatak, Hrvatska je najgora u Europskoj uniji. Na začelju su još Latvija (50 posto), Grčka i Cipar (48) te Rumunjska (44).

Na vrhu ljestvice su Maltežani (samo 15 posto građana imalo bi takvih financijskih problema) te Austrijanci, Luksemburžani i Šveđani (20 posto), otkrivaju podaci Eurostata.

Anketa DZS-a otkrila je i kako 50 posto Hrvata ne može priuštiti tjedan dana godišnjeg izvan kuće, 8 posto ne može svaki drugi dan jesti meso ili ribu, a 16 posto osoba kasni s plaćanjem kredita i režija.

Grijanje u najhladnijim mjesecima ne može si priuštiti oko 7 posto osoba. Otprilike 6 posto osoba u kućanstvima ne može kupiti nikakav automobil, a oko 4 posto računalo.

Gotovo svaki četvrti Hrvat, čak njih 23 posto živi u riziku od siromaštva, što je nešto bolje nego tijekom 2018. godine. No, zato umirovljenici žive sve lošije: u riziku od siromaštva je čak 50 posto osoba starijih od 65 godina, što je za dva posto više nego godinu ranije.

Hrvatske plaće i mirovine su takve da je u riziku od siromaštva svaki umirovljenik s prosječnom mirovinom i zaposleni čovjek koji uzdržava obitelj s dvoje djece i zarađuje medijalnu plaću.

Davorka Ožura