Dr. Branimir Nestorović o stresu: Što možemo učiniti kad nam se čini da ništa ne možemo učiniti

Share on facebook
Share on twitter
Share on google
Share on telegram
Share on email

Medicina za liječenje stresa uglavnom nudi samo lijekove, a evo kako da izliječite stres bez lijekova i loših navika po savjetu čuvenog srpskog doktora Branimira Nestorovića!

Današnji način života je veoma stresan. Danas je potpuno poznato da je stres jedan od glavnih uzročnika infarkta, hipertenzije, psihičkih problema i čega sve ne. Većina ljudi se od stresa brani uzimanjem lijekova, posebno anksiolitika. Iako se radi o relativno sigurnim lijekovima (predoziranje se uglavnom viđa kod osoba sklonih prekomjernoj upotrebi alkohola), imaju negativan efekt na kognitivne funkcije, a u pojedinim slučajevima dovode do ovisnosti.

Kao klasično školovan doktor, primijetio sam odavno da osim lijekova, medicina ne nudi nikakve druge postupke ili opcije (npr. esencijalna ulja, tehnike disanja, opuštajuće tehnike, jogu itd.). Moderna medicina se ponaša kao da ovaj dio terapije uopće ne postoji.

U svim savjetima za smanjenje stresa postoji savjet da promijenite način života. Osobno smatram da je to uglavnom nemoguće, uslijed socijalnih događanja u kojima se nalazimo. Dalje, trebalo bi suzbijati nezdrave navike koje nam pomažu da savladamo stres. Tu na prvom mjestu spadaju pušenje i alkohol. Prekomjerna upotreba tableta za smirivanje dovodi do obrnutog efekta. Cohen u studiji iz 1995. nalazi da je polovina pacijenata koji su dolazili zbog napetosti i paničnih stanja imalo kao uzrok prekomjernu primjenu benzodiazepina (Bensedin, Apaurin i slični) ili alkohola. Ne treba se povlačiti u sebe, jer to potencira stres, a treba izbjegavati jedenje velike količine nezdravih proizvoda (grickalica, slatkiša). Buljenje u telefon također neće pomoći da se stres suzbije, kao i prekomjerno spavanje. Ni istresanje na druge osobe nije rešenje (posebno ako niste šef, pa niste u poziciji da to koristite).

Najprije, uvijek pokušajte izbjeći stres. Naučite se reći ne, ne preuzimajte više obaveza nego što možete obaviti. Posebno ako se radi o aktivnostima koje se obavljaju istovremeno. Multitasking (obavljanje više aktivnosti paralelno) je jedan od najvažnijih uzroka stresa. Iako žene bolje podnose multitasking, ni one ne bi trebalo pretjerivati sa prihvaćanjem gomile obaveza. Izbjegavajte osobe koje su stresne za vas (po parapsihološkom tumačenju to su osobe koje vam oduzimaju energiju tzv. “energetski vampiri”). Posle kontakta sa njima, osjećate se iscrpljeno. Kontrolirajte svoju okolinu. Ako vas nerviraju vijesti, isključite TV i nemojte čitati novine. Ako vas guranje i gužva pri odlasku na posao nerviraju, pokušajte sa alternativnim, manje opterećenim putem (iako je možda duži). Efekt promjene ponekad ima odličan učinak.

Ukoliko se nađete u stresnoj situaciji, slobodno izrazite svoje mišljenje (suzbijanje stvara napetost). Ukoliko vas netko gnjavi, ljubazno se ispričajte i kažite da imate hitne obaveze.

Vijesti:

Najstrože čuvana tajna hrvatskog zdravstva. Nevjerojatno.
Hitna prevencija nasilja nad starijim osobama
12 simptoma dehidracije

Konačno, najvažnije, pokušajte u sve što radite unesti zabavu i zadovoljstvo. Smijeh je, kaže stara mudrost, najbolji lijek za sve bolesti. Dokazano je da osobe koje se više smiju imaju bolju funkciju imunog sistema, niži nivo stres hormona, manje osjećaju bol, imaju opuštene mišiće (pa time manje bolova u vratu i leđima), nižu učestalost infarkta. Smijeh suzbija napetost i depresiju, a posjeduje i moćnu socijalnu komponentu. Ljudi vole osobe koje se smiju, one privlače druge ljude, često su lideri u svojoj sredini. Osoba koja se smije izbjegava konflikte.

Hobiji su veoma važni u suzbijanju stresa. Ukoliko se poslije stresnog dana posvetite nečemu što volite, osjećat ćete se opuštenije i zadovoljnije.

Share on facebook
Share on twitter
Share on google
Share on telegram
Share on email
Povezane objave
napovoljnija invalidska kolica

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?