ZAGREB – Iako vrlo oprezno istupa u javnosti, pazeći da ne kaže riječ ili informaciju previše, ministar financija Zdravko Marić u proteklim je tjednima ipak naznačio osnovne gabarite ovogodišnjeg proračuna. Za početak, očekuje rast BDP-a oko dva posto, ne planira izmjene poreznih pravila i cilj je dostići proračunski deficit od “onih čuvenih 3 posto BDP-a po maastrichtskom kriteriju”. Očekivano, ministar je najviše tajnovit kad su posrijedi rashodi, ali smjer u kojem će ići njihovo smanjivanje može se nazreti između redova. Glavni oslonac pritom, čini se, bit će novac iz EU fondova. Njihovo povlačenje povećat će se 20 do 30 posto u odnosu na prošlu godinu, tako da bi na raspolaganju, uključujući nacionalnu komponentu, bilo 7,5 milijardi kuna. To je oko 1,8 milijardi kuna više nego lani.
Ljudski potencijali
“Nadalje, kad govorimo o rashodovnoj strani proračuna, kao drugi element moram istaknuti mjere racionalizacije; efikasnosti i štednje. Po svim proračunskim korisnicima pronaći ćemo uštede i povećati učinkovitost korištenja javnog novca”, kazao je Marić u intervjuu Jutarnjem listu. Na prvi pogled nije jasno kako će se rashodi smanjiti povlačenjem novca iz EU fondova, ali vjerojatno je riječ o tome da ministar računa kako će s njima kompenzirati neka izdvajanja iz proračuna. O čemu je riječ, može se samo pretpostavljati, ali poznato je, primjerice, da postoje dva prioriteta za koje je novac trebao biti povučen još prošle godine. No, kako bivša Vlada nije ispunila određene preduvjete, njihova realizacija očekuje se ove i sljedećih godina.
Riječ je o projektima iz Operativnog programa “Učinkoviti ljudski potencijali” koji se odnose na javnu upravu i strukovno obrazovanje, a njihova ukupna vrijednost je oko 170 milijuna eura. No, Ariana Vela, konzultantica za EU projekte upozorava da, planira li Vlada doista podići apsorpcijsku razinu iz EU fondova, mora najprije ispuniti neke preduvjete, poput ubrzanja dobivanja akreditacije koju je bivša Vlada najavila za kraj 2016. godine. -Više novca znači i više projekata, a to traži više stručnih ljudi i povećanje efikasnosti u institucijama koje su zadužene za projekte EU. Hrvatska još nema dovoljno jake administrativne kapacitete za povlačenje milijarde eura godišnje koliko nam je prosječno na raspolaganju, objašnjava Vela. Stoga, po njezinu mišljenju, svakako treba biti oprezan i izbjeći situaciju da na kraju ulazimo u velike infrastrukturne projekte koji nisu održivi samo zbog povećanja iznosa novca koji smo povukli. “Ne smijemo zaboraviti da su efekti projekata, poput stvaranja novih radnih mjesta, važniji od statistike povučenih sredstava”, dodaje Ariana Vela.
Prema neslužbenim informacijama, Europska komisija bila bi zadovoljna da rashodi proračuna ostanu na prošlogodišnjoj razini jer očito smatra da Vlada nema vremena za važnije promjene već u ovoj godini. U tom slučaju smanjenje deficita ostvarilo bi se samo kroz rast prihoda uslijed nešto jače ekonomske aktivnosti. Deficit bi se na taj način vjerojatno smanjio s 4,2 na 3,9 posto kao što se i navodi u posljednjim prognozama Komisije. Međutim, premijer i ministar financija žele poslati poruku ulagačima i rejting-agencijama da će rashode smanjiti već ove godine.
Socijalna davanja
Ako bi se deficit smanjio za oko četiri milijarde kuna, s oko 15 na 11 milijardi kuna, pri čemu bi prihodi pokrili polovicu tog minusa, osnovna je pretpostavka da ministar financija računa s uštedama od oko dvije milijarde kuna. Sudeći po njegovim riječima, izgledno je da će se, među ostalim, naći neke uštede na stavci socijalna davanja. “Cijeli spektar davanja možemo vezati uz imovinski cenzus, i to će se vidjeti već u ovom proračunu, kazao je. Analitičari pretpostavljaju da bi se određene uštede mogle postići na izdacima za kamate, subvencijama, materijalnim rashodima… Međutim, ako se na taj način i ostvari željeni deficit od tri posto BDP-a, teško će se moći govoriti o “proračunu zaokreta”. Tek kad on bude uključivao mjere strukturne prirode i donese suštinske promjene, koje će trajno promijeniti strukturu rashoda, nositelji vlasti moći će se pohvaliti da su napravili kvalitativni pomak. To uključuje donošenje zakona koji će jasnije i kvalitetnije definirati kriterije po kojima se financiraju sustavi plaća, mirovina, zdravstva ili socijalne skrbi te, još važnije, njihovu provedbu.
Ministar Marić pokazuje ozbiljnu namjeru da se time doista pozabavi. Kad je riječ o socijalnoj politici, najavljuje da će još u većoj mjeri ići za tim da izdvajanja budu “zaista usmjerena prema onima kojima su potrebna”, a to znači daljnje uvezivanje raznih davanja uz tzv. imovinski cenzus. Taj alat, najavio je, korist će se i za druge proračunske korisnike, primjerice kod prijevoza učenika, doprinosa umjetnika, kod nagrada za zaslužne…
Plaće i mirovine
U mirovinskom sustavu pak ubrzat će se proces produženja radnog vijeka ili penalizacije preranog umirovljenja, a kod zdravstva se očekuje racionalizacija u bolničkom poslovanju, u nabavi lijekova i pomagala, boljoj kontroli bolovanja te dodatna informatizacija sustava. Naravno, ostaje područje plaća, za koje se također najavljuju promjene u smjeru penalizacije nerada i nagrađivanja vrijednih zaposlenika. Sve su prethodne vlade izbjegavale upuštati se u te strukturne promjene i radije su se ‘igrale’ prihodima, politički lakše izvedivim potezima.
Veće otplate
Utoliko je pred sadašnjom postavom prilika da svoj mandat obilježi drukčijim pečatom. Planira li sve te promjene uključiti u proračun za iduću godinu, Vlada će idući mjeseci morat ozbiljno raditi na njihovoj pripremi. To bi bilo korisno ne samo zato što je politički oportuno važne poteze vući u prvoj godini mandata nego i stoga što će 2017. godina biti financijski mnogo izazovnija nego ova. Ukupne potrebe financiranja, prema procjeni analitičara Hypo banke, iznosit će 73 milijarde kuna, oko 10 milijardi kuna više nego ove godine. Koliko će za Vladu biti isplativo novo zaduživanje, naravno ovisi o stanju na međunarodnom tržištu, ali i o tome hoće li uvjeriti ulagače i rejting agencije da će doista provesti reforme i konsolidirati javne financije.
Izvor:Jutarnji.hr
