Čak četvrtina građana Hrvatske na pragu je siromaštva!

U Hrvatskoj je 2019. godine 945.550 ljudi živjelo u riziku od siromaštva i socijalne isključenosti, gotovo svaki četvrti čovjek od 4,06 milijuna stanovnika, koliko ih je bilo krajem te godine.

Točno 23,3 posto ljudi živjelo je u takvom riziku, dok ih je 2018. bilo 24,8 posto prema objavi Državnog zavoda za statistiku. Rizik od siromaštva i socijalne isključenosti pokazuje koliko ljudi ima manje novca od praga siromaštva, ili su u teškoj oskudici, ili žive u kućanstvima s vrlo niskim intenzitetom rada.

Sama stopa rizika od siromaštva za prošlu godinu iznosila je 18,3 posto, dok je 2018. godine bila 19,3 posto. Da bi netko statistički bio u riziku od siromaštva treba imati manje prihode od onih koji su bili postavljeni kao prag rizika od siromaštva, a u Hrvatskoj je takvih ljudi lani bilo 742.644, njih 44 tisuće manje nego godine ranije.

2019. godine prag rizika za samce iznosio 32.520 kuna ili mjesečno po 2710 kuna, a za kućanstva s dvoje odraslih i dvoje djece 68.292 kuna ili mjesečno po 5691 kunu.

Najveću stopu rizika od siromaštva od 50,3 posto izmjerili su statističari za samačka kućanstva osoba sa 65 i više godina i ta stopa pokazuje da je svako drugo takvo kućanstvo u problemima s preživljavanjem. Među kućanstvima s uzdržavanom djecom najviše stope rizika od siromaštva od 33,8 posto imaju samohrani roditelji s uzdržavanom djecom, kao i obitelji s troje i više djece, za koje je stopa rizika od siromaštva iznosila 25,6 posto.

Hrvatske plaće i mirovine su takve da je u riziku od siromaštva svaki umirovljenik s prosječnom mirovinom i zaposleni čovjek koji uzdržava obitelj s dvoje djece i dobiva plaću.

Prosječna mirovina u rujnu 2020. godine je iznosila 2558 kuna, a medijalna plaća za prošlu godinu iznosila je 5569 kuna. Znači, polovica svih zaposlenih lani je primala manje od 5569 kuna plaće, dok je druga polovica zarađivala više. Medijalna plaća realnije pokazuje stanje s plaćama od prosječne plaće, koja za prošlu godinu iznosi 6457 kuna, što je iznos koji se dobije kada se sve isplate podijele s brojem zaposlenih.

2019. je godine 296.246 ljudi ili 7,3 posto svih građana u zemlji živjelo u teškoj materijalnoj oskudici ili deprivaciji, u kućanstvima koja nemaju novca za najmanje četiri od devet stavki kojima se mjeri težina oskudijevanja, a riječ je o hrani, grijanju zimi, posjedovanju televizora, perilice rublja, automobila, podnošenju iznenadnih financijskih troškova, kašnjenju s plaćanjem računa…

Obitelji u Hrvatskoj najviše problema imaju s podmirenjem neočekivanog troška, više od polovice svih građana, njih 2,09 milijuna ili čak 51,7 posto nema 2350 kuna vlastitih sredstava kojim bi mogli financirati kupnju nove perilice rublja, popravak automobila i sličan trošak te mora posegnuti za minusom na tekućem, kreditom ili novac posuditi od rodbine i prijatelja.

Znatno je manje onih koji neredovito plaćaju račune, u takvim obiteljima živi 15,7 posto stanovnika ili njih 637.130 živi u kućanstvima koja su u posljednjih 12 mjeseci zbog financijskih poteškoća kasnila s plaćanjem stambenoga kredita, najamnine, računa za režije ili potrošačkoga kredita.

Više od trećine ljudi ima problema sa sastavljanjem kraja s krajem mjeseca, njih 35,5 ili 1,44 milijuna građana teško i vrlo teško uspijeva sastaviti kraj s krajem s obiteljskim prihodima, manjih teškoća sa sastavljanjem kraja s krajem ima još 44,4 posto građana – 1,8 milijuna. Preostala petina stanovništva uglavnom lako ili vrlo lako izlazi na kraj sa svojim financijama.

Statistika kazuje da 9,2 posto stanovnika ili njih 373.351 živi u kućanstvima s niskim intenzitetom rada u kojima nitko ne radi ili radno sposobni članovi rade svega do 2,4 mjeseca u godini.

Državni zavod za statistiku objavio je i podatke o stopama rizika od siromaštva koji su dostupni za članice Europske unije, prema kojima je Hrvatska s stopom rizika od siromaštva od 18,3 posto bila na 20. mjestu u Europskoj uniji, a najslabija je sa stopom od 23,8 posto bila Rumunjska. Lošije od Hrvatske su Letonija, Bugarska, Estonija, Španjolska i Litva.

Naime, vrlo zabrinjavajući podaci jer kada su u pitanju osobe starije od 65 godina, riječ je o svakom trećem stanovniku, a posebno su ugrožena jednočlana kućanstva u kojem žive starije žene.