Borba za poboljšanje prava umirovljenika

Share on facebook
Share on twitter
Share on google
Share on telegram
Share on email

Peta sjednica Nacionalnog vijeća za umirovljenike i starije osobe održala je maratonski sastanak 8. rujna 2021. Ministar Josip Aladrović, koji je nazočio sjednici, istaknuo je kako su kroz intenzivan rad Nacionalnog vijeća donesene i implementirane brojne zakonske pretpostavke i rješenja, a neka koja su u dnev­nom redu te sjednice će biti u daljnjoj obradi i primjeni. Kao pri­mjer je naveo odluku o isplati jednokratnog novčanog primanja korisnicima mirovine radi ublažavanja posljedica uzrokovanih epidemijom bolesti Covid-19, koju je od travnja do srpnja 2021. primilo oko 710 tisuća umirovljenika, a za koje je isplaćeno više od 500 milijuna kuna.

      Također, podsjetio je kako je na inicijativu Nacionalnog vijeća od 1. kolovoza 2021. kroz izmjene Zakona o mirovinskom osiguranju omogućen rad i korisnicima obiteljske mirovine do polovice punog radnog vremena uz istovremenu isplatu mirovine u punom iznosu svima koji ostvaruju najnižu mirovinu. Umirovljenički predstavnici su zatražili da se za sve umirovljenike ujednače uvjeti prava na rad, a ne da branitelji te policijski i vojni umirovljenici imaju pravo raditi po povoljnijim uvjetima, pa se to očekuje u predstojećim izmjenama ZOMO-a.

Mirovine nisu adekvatne

      Ministar Aladrović je podsjetio kako ova Vlada doista nastoji imati konstruktivan socijalni dijalog s udrugama umirovljenika. Unatoč primjedbama udruga kako realna vrijednost mirovina stalno opada, ministar je naglasio kako je u posljednjih pet godina prosječna mirovina narasla za 18 posto dok je najniža uvećana za 23 posto.

Iako su rokovi za isplatu Covid dodatka zatvoreni, a s obzirom da oko 120.000 osoba nije primilo dodatak, predstavnici umirovljenika (Sindikat i Matica umirovljenika) su upoznali ministra s brojnim problemima zbog kojih neki umirovljenici nisu ostvarili svoje pravo. Kako doznajemo, HZMO i dan danas zaprima dokaze i izjave umirovljenika da ne primaju inozemnu mirovinu kako bi ostvarili pravo na dodatak, a svaki slučaj se rješava pojedinačno, no otvaranje novih rokova nije prihvaćeno.

      Na dnevnom redu je bila i prezentacija dijela o adekvatnosti mirovina Nacionalnog plana oporavka i otpornosti 2021. do 2026. Umirovljenici su upozorili da udio prosječne mirovine u prosječ­noj plaći i dalje pada te da postojeća formula usklađivanja nije dovoljno jaka da to spriječi, te su zatražili izmjenu formule tako da se usklađivanje vrši prema punom rastu povoljnijeg indeksa (rast plaća ili cijena), a treće usklađivanje da se vrši linearno, a ne u postotku, temeljem godišnjeg rasta bruto društvenog proizvoda.

Ograničenje za doživotne ugovore?

      Članovima Nacionalnog vijeća je detaljno prezentiran nacrt novog Zakona o socijalnoj skrbi, a umirovljenici su tražili da se, dijelom i tim zakonom, konačno reguliraju štetni ugovori o dosmrtnom i doživotnom uzdržavanju. Broj tih ugovora popeo se na više od sedam tisuća godišnje, a samo sedam posto starijih zna objasniti razliku između takvih ugovora. U većini europskih zemalja provedbu takvog ugovora nadziru službe socijalne zaštite, a kod nas su stari prepušteni lešinarskim hobotnicama.

     Nažalost, predstavnici socijalne skrbi samo su obećali da će pokušati proširiti profesije koje ne bi smjele potpisivati takve ugo­vore, osim socijalnih radnika i na liječnike, odvjetnike, bilježnike itd. Također, povećat će se zajamčena minimalna naknada sa 800 kuna koliko iznosi od 2014. godine na 1.200 kuna. K tome se oče­kuje i ozakonjenje statusa njegovatelja za starije osobe za članove obitelji, iako umirovljenički predstavnici traže da se ta mogućnost odnosi i na nečlanove obitelji.

     Ministarstvo je na zahtjev predstavnika umirovljenika pripremilo”analitički uvid u razloge niske pokrivenosti siromašne starije populacije nacionalnom naknadom za starije osobe”. Podsjetimo da se prilikom donošenja spekuliralo da u Hrvatskoj živi 50-60 tisuća starijih od 65 koji ne primaju mirovinu. Nacionalna naknada je trebala pokriti 19.700 ljudi samo u ovoj godini, no do danas postoji samo 5.284 korisnika. Unatoč činjenici što je u zadnjih mjesec dana ovo pravo ostvarilo samo 88 ljudi, Ministarstvo očekuje da će broj korisnika do kraja godine porasti na otprilike osam tisuća.

Uskoro nova obiteljska mirovina

     Na Nacionalnom vijeću je najavljeno kako će Radna skupina za preispitivanje modela obiteljske mirovine, osnovana u studenom 2020. godine, nastaviti rad 14. rujna, kako bi se do kraja 2021. godine izradio novi model. Sindikat umirovljenika se zalaže da obiteljske mirovine rastu jednokratno, te da se otvori mogućnost svim obi­teljskim umirovljenicima da steknu, uz osobnu, i 20 do 60 posto partnerove/čine mirovine, ovisno o socijalnom cenzusu, po ugledu na austrijski model.

     Na Nacionalnom vijeću je raspravljano o još desetak drugih pitanja i inicijativa, poput Zakona o volonterstvu, ugradnji dizala, te realizaciji prijenosa prava vlasništva nad 30 domova umirov­ljenika na njihove osnivače (županije i grad Zagreb) na inicijativu umirovljeničkih udruga. Posebno je pod točkom razno zatraženo da se što prije izmijeni Obiteljski zakon kako bi se prestalo s nakaradnim američkim modelom prisiljavati bake i djedove da plaćaju alimentaciju unucima, pa čak i u uvjetima kad su njihovi očevi preminuli ili djeca čak primaju obiteljsku mirovinu. Nažalost, tu nije postignut obećavajući odgovor. Umirovljenički predstavnici su najavili i svoj odlazak u Ministarstvo financija kako bi se ko­načno dogovorilo ukidanje dodatnog zdravstvenog doprinosa od tri posto, odnosno hitno promijenilo njegov način izračuna.     Na inicijativu Rijeke ljubavi iz Osijeka zatraženo je od predstavnika Ministarstva da provjere zbog čega se ne vodi računa o otpisu i poklanjanju hrane pred istekom roka trajanja humanitarnim udrugama, već se ta hrana prodaje privatnicima. Maratonska sjednica, s puno dobrih ideja i inicijativa. Pa da se nešto od toga i ostvari!(Glas umirovljenika)

 

 

Share on facebook
Share on twitter
Share on google
Share on telegram
Share on email
Povezane objave

Nemam za kilo breskvi

Telefonski pozivi razočaranih umirovljenika svakodnevica su rada u Sindikatu umirovljenika Hrvatske. Jedan takav poziv

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?