Po svjetskim istraživanjima do dvije trećine osoba s MS-om prijavljuje bol kao svoj simptom
Bol je čest simptom kod MS-a, a do dvije trećine ljudi s MS-om prijavljuje bol u svim svjetskim studijama. Oni koji iskuse takvu bol a to može utjecati na njihove svakodnevne životne aktivnosti, kao što su rad i rekreacija, i njihovo raspoloženje te uživanje u životu.
Zašto se bol pojavljuje kod MS i koje su uobičajene vrste?
Stalan i bolan tip boli u MS može biti rezultat da mišići postanu umorni i istegnuti kada se koriste za kompenzaciju drugih mišića koji su oslabljeni od MS-a. Osobe s MS-om mogu također osjetiti više ubodne bolove koja proizlazi iz neispravnih živčanih signala a koji proizlaze iz živaca uslijed nastanka MS lezija u mozgu i leđnoj moždini.
Najčešći sindromi boli koje imaju osobe s MS-om uključuju:
- glavobolja (nailazimo na nju više kod oboljelih od MS-a nego u općoj populaciji)
- neprekidna goruća bol u ekstremitetima
- bol u leđima
- bolni grčevi
Stručnjaci obično opisuju bol uzrokovanu MS-om mišićno-koštanom, paroksizmalnom ili kroničnom neurogenom.
Mišićno-koštana bol može biti posljedica mišićne slabosti, spastičnosti i neravnoteže. Najčešće se vidi u bokovima, nogama i rukama, a posebno kada su mišići, tetive i ligamenti neko vrijeme ostanu nepokretni. Bol u leđima može se pojaviti zbog nepravilnog sjedenja ili nepravilnog držanja dok hodate. Kontrakture povezane sa slabošću i spastičnošću mogu biti bolne. Mišični grčevi ili grčevi (koji se nazivaju fleks ili grčevi) mogu biti jaki i neugodni. Na primjer, grčevi nogu, vrlo često se javljaju tijekom spavanja.
Paroksizmalni bolovi zabilježeni su u između pet i deset posto osoba s MS-om. Najkarakterističnija je bol na licu kod trigeminalne neuralgije koja obično reagira na antikonvulzive poput karbamazepina, okskarbazepina i lamotrigina.
Lhermittes je označen ubodom, električno strujanje koji se kreće od stražnjeg dijela glave prema dolje a do njega dolazi savijanjem vrata prema naprijed. Lijekovi su tu malo korisni, jer je ta bol trenutna i kratka, ali antikonvulzivi se mogu koristiti za sprečavanje boli, ili upotrebom mekog okovratnika za ograničavanje fleksije vrata.
Neurogena bol je najčešći i uznemirujući sindrom boli kod MS-a. Ova bol je opisana kao konstantno, dosadno, vrlo intenzivno peckanje. Često se javlja u nogama.
Vrste parestezije uključuju opise poput igli, peckanja, drhtanja, , osjećaj pritiska na područja kože s povećanom osjetljivošću na dodir. Osjećaji povezani s tim mogu biti bol, lupanje, ubod, pucanje, grickanje, trnce, stezanje i ukočenost.
Vrste disestezije uključuju goruće, bolove ili stezanje oko torza. Oni su uglavnom neurološkog podrijetla i ponekad se jednostavno liječe antidepresivima.
Optički neuritis (ON) čest je prvi simptom MS-a. Bol se obično javlja ili se pogoršava pokretom očiju. Bol izazvana ON obično nestaje između sedam i deset dana.
Liječenje boli kod MS-a
Vježbanje i fizikalna terapija mogu vam uvelike pomoći smanjiti spastičnost i bol u mišićima. Redovite vježbe istezanja mogu pomoći fleksorpizma. Tehnike opuštanja kao što su progresivno opuštanje, meditacija i duboko disanje mogu pridonijeti upravljanju kroničnom boli.
Ostale tehnike koje mogu ublažiti bol uključuju masažu, ultrazvuk, kiropraktički tretmani, hidroterapiju, akupunkturu, transkutanu stimulaciju živaca (TENS), vlažnu toplinu i led.
Bol od oštećenja živaca u središnjem živčanom sustavu kod MS-a obično se ne ublažava uobičajenim analgeticima (poput aspirina).
Lijekovi koji liječe napadaje (poput karbamazepina) i antidepresivi (poput amitriptilina) često su učinkoviti u tim slučajevima. Liječenje grčeva može uključivati baklofen, tizanidin i ibuprofen.
Zaključak
Bol je MS skriveni simptom, ali on može biti dugotrajan. Bol može uzrokovati dugoročne probleme i snažno utjecati na kvalitetu života ljudi sa MS-om. Samopomoć može igrati vrlo važnu ulogu u kontroli te boli; čini se da su ljudi koji ostaju aktivni i održavaju pozitivne stavove sposobniji smanjiti utjecaj boli na njihovu kvalitetu života.
Ivan Novak
