Astma i pogoršanje stanja kod bolesnika

U Hrvatskoj oko 250.000 osoba boluje od astme, a iako je riječ o kroničnoj bolesti redovito korištenje terapije i suradnja s liječnicima omogućuje normalan život, rečeno je u povodu Svjetskog dana astme koji se ove godine obilježava danas, 5. svibnja.

Astma i pogoršanje stanja kod bolesnika

Astma je kronična upalna bolest dišnog sustava koja se očituje povremenom opstrukcijom dišnih puteva. Kronična upala dišnih puteva uzrokuje povećanu osjetljivost na određene čimbenike upale, što zauzvrat dovodi do respiratorne opstrukcije zbog pojačanog izlučivanja sluzi i pretjeranog napinjanja glatkih mišića u bronhima.

Ne može se izliječiti, ali dostupnim lijekovima može se uspješno kontrolirati. Od iznimne je važnosti educirati bolesnika o tome kako održati potpunu radnu i životnu sposobnost, te što učiniti kada se bolest pogorša.

Alergijska i nealergijska vrsta astme

Postoji alergijska i nealergijska vrsta astme. Alergijsku astmu uzrokuju vanjski čimbenici (alergeni), od kojih su najčešći pelud trava i drveća, grinje iz kućne prašine,plijesni i dlake kućnih životinja. Nealergijska astma uzrokovana je unutarnjim čimbenicima, a najčešći su upale gornjih dišnih putova, uglavnom virusne, onečišćeni zrak, duhanski dim, intenzivni mirisi, pojačana fizička aktivnost, hladni zrak, suhi zrak, promjena vremena, emocionalna uznemirenost i uzimanje lijekova.

Liječenje obje vrste astme provodi se gotovo na jednak način, s time što se kod alergijske astme mogu provesti preventivne mjere kao izbjegavanje izloženosti poznatim alergenima. Najčešći simptomi astme su otežano disanje, kašalj, piskanje (zviždanje) i pritisak u prsima.

Redovitim uzimanjem lijekova postiže se potpuna kontrola astme. Osnovni lijekovi u kontroli astme su inhalacijski kortikosteroidi, koji se mogu nadopuniti i bronhodilatatorima.. Koristan je i personalizirani pristup u praćenju i liječenju astme.

Pogoršanje astme

Pogoršanje astme dolazi zbog različitih čimbenika, poznatih ili nepoznatih, u trenutku nastupa. Nije uvijek jasno zašto u nekog bolesnika dolazi do pogoršanja astme, iako redovito uzima preporučene lijekove i nije vidljivo izložen vanjskim ili unutarnjim pokretačima astme. Tu postoji jedno područje kod astme koje je ili neprepoznato, ili nepoznato, za sada. Nije moguće uvijek i potpuno izbjegavati i poznate čimbenike koji dovode do simptoma astme.

Pogoršanje astme može varirati od sasvim blagog intenziteta i kratkog trajanja, u vidu podražajnog kašlja i blage zaduhe pa sve do vrlo teškog, po život opasnog stanja. Naime, bolesnici s težim oblicima astme  imaju teža i češća pogoršanja bolesti, ali treba znati da se i u bolesnika s blagim oblikom astme može javiti teško pogoršanje bolesti.

Pogoršanje astme zbiva se postupno, ali i iznenada, u nekoliko sati. Važno je da bolesnik pravovremeno prepozna prve znakove pogoršanja i na vrijeme spriječi daljnje pogoršanje bolesti. Moguća je neujednačenost simptoma i težine bronhoopstrukcije pa je korisno objektivizirati stupanj bronhoopstrukcije mjerenjem plućne funkcije. Rano prepoznavanje pogoršanja astme i procjenu težine pogoršanja olakšava uporaba mjerača vršnog protoka zraka (PEF mjerač). PEF treba izmjeriti odmah kod pojave zaduhe i ostalih simptoma astme, ali i kod izloženosti alergenima i iritansima, tjelesnom naporu, hladnom zraku, dok još i nema simptoma astme.

Spirometrijom se određuje točnije stupanj pogoršanja astme. Ona se može učiniti u ordinaciji liječnika obiteljske medicine ili u pulmološkoj ambulanti. U procjeni težine pogoršanja bolesti uzima se u obzir terapija koju bolesnik trenutno uzima, a ako se astma pogorša usprkos redovitom korištenju protuupalnih lijekova (inhalacijski kortikosteroidi), može se očekivati teži oblik pogoršanja.

Korisno je pratiti zasićenost arterijske krvi kisikom pomoću pulsnog oksimetra, čiji pad ukazuje na ozbiljnije pogoršanje. Uvijek treba izmjeriti puls i frekvenciju disanja. Ako je puls veći od 120 u minuti, a frekvencija disanja veća od 30 u minuti, to ukazuje na teško pogoršanje astme.

Ovisno o težini pogoršanja astme educirani bolesnik si može pomoći sam, zatražiti pomoć liječnika obiteljske medicine ili pulmologa, pozvati hitnu medicinsku pomoć ili se javiti u hitnu službu najbliže medicinske ustanove.

Liječenje astme uslijed pogoršanja

Bronhodilatatori

U blagim do umjereno teškim pogoršanjima astme koristi se brzo djelujući inhalacijski bronhodilatator, ponajprije salbutamol, dva do četiri potiska svakih 20-ak minuta u prvom satu liječenja.  Doza salbutamola u nastavku liječenja ovisi o težini pogoršanja i rezultata početnog liječenja. U početku liječenja pogoršanja astme savjetuje se kontinuirana primjena salbutamola, a poslije povremena, ovisno o javljanju simptoma. U liječenju pogoršanja astme može se umjesto salbutamola koristititi (u slučaju kontraindikacija ili težih nuspojava) i kratkodjelujući inhalacijski bronhodilatator ipratropijev bromid.  Prije dvije godine izdate su nove smjernice za liječenje astme prema kojima se u bolesnika koji koriste za dugotrajnu kontrolu astme fiksnu kombinaciju inhalacijskog kortikosteroida i formoterola, u pogoršanju bolesti može koristiti isti lijek u većem broju doza, do smirivanja simptoma.

Bronhodilatatori se koriste preko raspršivača (inhaler) ili pomoću komorice (engl. spacer) za udisanje. Treba istaći da je salbutamol, do sada, najbrže djelujući bronhodilatator i zato ga svaki bolesnik koji boluje od astme mora uvijek imati kod sebe za hitno simptomatsko liječenje u svakom trenutku. U teškim oblicima pogoršanja astme koriste se isti lijekovi, a salbutamol i ipratropijev bromid se mogu, zasebno ili u fiksnoj kombinaciji, primijeniti putem kućnog inhalatora ili u bolnici putem inhalatora pod izmjeničnim pozitivnim tlakom.

Kortikosteroidi

U pogoršanju astme preporučuje se povisiti dozu inhalacijskih kortikosteroida. U težim pogoršanjima preporučuju se sustavni kortikokosteroidi (metilprednizolon 40-80 mg na dan). U izrazito teškim pogoršanjima bolesti parenteralna primjena sustavnih kortikosteroida ima prednost pred peroralnom, kako prema brzini nastupa djelovanja tako i prema ukupnom terapijskom učinku. Sustavni kortikosteroidi nisu potrebni ako je inicijalni odgovor na inhalaciju bronhodilatatora brzog djelovanja dobar (PEF > 80%, FEV1 > 80%) i postojan. Sedmodnevno liječenje sustavnim kortikosteroidima najčešče je dovoljno, a nije potrebno postupno snižavanje doze prije njihova obustavljanja, kako se ranije preporučivalo. Inhalacijski kortikosteroidi obično se daju istodobno sa sustavnim kortikosteroidima, a potom nastavljaju u održavanju kontrole astme.

Ako izostane učinak bronhodilatatora i sustavnih kortikosteroida, neodgodivo je potreban nastavak liječenja u bolničkim uvjetima.

Bolničko liječenje astme

Vrlo teško pogoršanje astme ili astmatski napad stanje je akutne životne ugroženosti koje se liječi u bolnici, u jedinici intenzivnog liječenja. Potpuni oporavak od astmatskog napada je polagan,  postupan, simptomi  prestaju kroz nekoliko dana, a za normalizaciju plućne funkcije potrebno je obično dva tjedna.

Kisik

U umjerenim i teškim pogoršanjima astme primjenjuje se kisik putem nosnog katetera ili maske uz praćenje saturacije arterijske krvi kisikom, obično pomoću pulsnog oksimetra i uz titriranje protoka kisika. Cilj je postići saturaciju kisikom većom od 90%.

Astma je česta  kronična upalna bolest respiratornog sustava, pogotovo u mlađe populacije. Danas dostupni lijekovi omogućuju dobru kontrolu astme uz poduzimanje preventivnih mjera i educiranjem bolesnika. U kontroliranoj astmi bolesnik ima normalnu kvalitetu života. Ipak, i u potpuno kontroliranoj astmi, određeni pokretači mogu dovesti do pogoršanja bolesti. Važno je da je s time bolesnik upoznat, da zna prepoznati i pratiti simptome pogoršanja astme, pravilno koristiti pojedine lijekove i surađivati s liječnikom. Na taj način će pravilnim postupcima liječenja doći do ponovne potpune kontrole astme.

Uz pravilno i redovito uzimanje propisane terapije, napadaji se najlakše sprječavaju. Preporučuje se redovito čišćenje kako bi se smanjila količina prašine u domu, izbjegavanje tapeta, tepiha, zavjesa. Isto tako, preporučuje se prestanak pušenja i izbjegavanje prostora u kojima se puši, provjetravanje kuhinje i kupaonice, treba smanjiti količinu vlage u domu, ukloniti životinje iz kuće ili barem spavaonice. Potrebno je izbjegavati kontakt s prehlađenim osobama i cijepiti se protiv gripe. Fizičku aktivnost ne treba izbjegavati, ali u dogovoru s liječnikom treba prevenirati simptome inhaliranjem odgovarajućeg lijeka. Nažalost, i uz navedena pravila ponašanja neki put nije moguće izbjeći pogoršanja.