Alergija na sunce javlja se zbog naglog izlaganja nepripremljene kože UV zrakama. Stoga treba jesti namirnice bogate vitaminima i betakarotenom, a kožu mazati biljnim uljima
Alergija na sunce može se javiti u obliku crvenih plikova, ali i sitnih dubokih prištića koji mogu peckati ili jako svrbiti, pogotovo dok prolaze, a to može biti jako neugodno. Problem se može javiti kod onih s osjetljivijom kožom, ali i kod osoba koje do tada nisu imale problema s alergijom ako su izložene stresu ili padu imuniteta. Stoga je vrlo važno voditi računa o tome da organizam pripremimo za sunčanje.
Na tržištu doista postoji vrlo velik broj preparata za zaštitu od sunca te su neki više, a neki manje kvalitetni, no većina sadrži tzv. kemijske filtre koji se aktiviraju kada sunčeve zrake uđu u kožu – tada ih upijaju ili raspršuju. U nekim preparatima za zaštitu od sunca prisutni su pak tzv. fizikalni ili mehanički filtri koji ultraljubičaste zrake odbijaju ili raspršuju već na površini kože.
Prvi su prisutni u najvećem broju preparata, a drugi, tzv. mehanički filtri, češće su prisutni u preparatima namijenjenima djeci te osobama s izrazito osjetljivom ili alergijama sklonoj koži, poput atopijskog dermatitisa. No svima je zadaća štititi kožu od oštećenja i sprečavati prodiranje sunčevih zraka u dublje slojeve kože. Iznimno je važno da preparati pružaju zaštitu od ultraljubičastih (UV) zraka A i B spektra.
No vrlo je važno znati da nas ni jedan preparat neće potpuno zaštititi od negativnih sunčevih zračenja, naročito ne od UVA zraka, i da je najvažnije da se ne izlažemo suncu između 10 ili barem 11 pa do 17 sati. Za sunčanje do 11 sati i ono iza 17 sati preporučuje se koristiti prirodne preparate od biljnih ulja i maslaca, koji će kožu lijepo njegovati i dati joj lijepu boju
Liječenje i prevencija
Najbolje je na zahvaćeno mjesto što prije staviti hladan oblog, a jake bolove se preporučuje kupirati paracetamolom.
Osip koji izbije nakon izlaganja suncu potrebno je tretirati na isti način kao i običnu opeklinu. Najbolje je na zahvaćeno mjesto što prije staviti hladan oblog, a ako vas zaista muče jaki bolovi, pokušajte ih spriječiti paracetamolom. Zatim se javite vašem osobnom liječniku, koji će vas ili uputiti dermatologu ili sam pokušati riješiti novonastalu situaciju. Sigurno će vas detaljno ispitati jeste li uzimali kakve lijekove i jeste li koristili kakve kreme za sunčanje, a u nekim će slučajevima naručiti pretrage krvi i urina kako bi isključio ili potvrdio neke druge bolesti koje bi mogle biti u podlozi vaše alergijske reakcije.
Fotosenzitivnost (ali ne nužno i prisutnost alergije) se može potvrditi dijagnostičkom metodom znanom kao fototestiranje. Standardna tehnika izvođenja je izlaganje donjeg dijela leđa UV-svjetlu, a katkada i kombinaciji UV-svjetla i pretpostavljenog alergena, tj. fotosenzitivne tvari. Fototestiranjem se žele izazvati karakteristične promjene na koži, a minimalna doza potrebna za to značajno varira.
Najbolji recept za sprječavanje fotodermatoza jest postepeno izlaganje suncu, uz pomoć kreme za sunčanje koja po mogućnosti sadržava cinkov oksid ili silicijev dioksid. Svrha postepenog izlaganja suncu jest navikavanje vlastite kože na sunčeve zrake (što je jedan od oblika desenzitizacije), premda treba naglasiti kako se u težim oblicima fotodermatoza ta metoda nije se pokazala uspješnom. Tada su potrebne neke nepoželjnije mjere poput izbjegavanja sunca i boravka u hladu, pokrivala za glavu i dugih rukava.
Ipak, u određenim slučajevima teških fotodermatoza mogu nam pomoći određeni lijekovi. Beta-karoten je prirodan izvor vitamina A kojeg pronalazimo u određenom povrću, a može se prepisati za smanjivanje jačine fotosenzitivnih reakcija. Nije toksičan ako pretjeramo s njegovom primjenom, no tada se ne smijemo čuditi ako nam koža odjednom požuti. Hidroksiklorokin inače je lijek protiv malarije, no također suprimira ili prevenira osip izazvan suncem. PUVA-terapija (psoraleni kombinirani s UV-A zračenjem) obično se primjenjuje u rano proljeće kako bi za vrijeme ljeta imali manje fotoalergijskih reakcija. Rijetko se propisuju i oralni steroidi.
Biti alergičan na sunce često zna biti vrlo frustrirajuće te izazvati strašan osjećaj nemoći. No postoji i druga strana medalje. Budući da je koža organ koji “pamti”, sve zračenje kojem se izlažemo tijekom života dolazi na naplatu tek u kasnijoj dobi u obliku karcinoma ili drugih kožnih oštećenja. To je vrlo teško objasniti mladim osobama koji žele biti što tamniji kako bi bili što više u trendu.
