Raznolikost u prehrani možemo postići kombinacijom svježih, smrznutih, suhih i konzerviranih namirnica, savjetuju stručnjaci.
Prema preporuci Svjetske zdravstvene organizacije dnevno je potrebno unijeti najmanje 400 g voća i povrća, odnosno pet porcija. Dobar izbor voća su agrumi poput naranče, klementine i grejpa, kao i banane i jabuke, koje se mogu izrezati na manje komade i zamrznuti za kasniju konzumaciju ili dodati u smoothie.
Povrće koje se ne kvari brzo i koje se može duže vrijeme skladištiti je korjenasto povrće poput mrkve, peršina, cikle i repe te povrće poput kupusa, brokule i cvjetače. Češnjak, đumbir i luk dobro je imati uvijek imati u zalihama jer daju aromu, bogatiji okus i hranjivost obroku.prenosi
Prije korištenja režnjeve češnjaka nasjeckajte ili pritisnite i ostavite stajati najmanje 5, a najbolje 10 minuta. Toliko je vremena potrebno da se sintetizira ljekoviti spoj alicin. Nakon što je češnjak odstajao pripremajte ga 5-15 minuta na niskoj ili srednjoj temperaturi kako bi sačuvali hranjive tvari.
Plin etilen koji neki plodovi voća i povrća emitiraju, može ubrzati proces zrenja drugog voća i povrća. Jabuke, kruške, marelice, grožđe i rajčice ispuštaju puno etilena pa se preporučuje držati ih podalje od kupina, jagoda, mrkve, cvjetače te kelja, kupusa i drugog lisnatog povrće. Ako jabuke ili kruške držimo u hladnjaku onda ih treba držati na donjim policama jer je etilen teži od zraka i zadržat će se dolje.
Smrznuto voće i povrće
Sve smrznuto voće odličan je izbor. Još uvijek sadrže visoku razinu vlakana i vitamina, a ponekad su i povoljniji od svježe opcije. Smrznuto voće može se nakon odmrzavanja dodati u sokove, smoothieje i razne kaše ili dodati u jogurt. Smrznuto povrće je hranjivo, brzo za pripremu i može pomoći u postizanju preporučene dnevne količine povrća čak i kod oskudne opskrbe svježom hranom.
