Reumatoidni artritis – simptomi, dijagnoza i liječenje

Share on facebook
Share on twitter
Share on google
Share on telegram
Share on email

napovoljnija invalidska kolica

Reumatoidni artritis je autoimune kronična bolest koja zahvaća zglobove. Može se pojaviti na zglobu šake ili stopala koje je zahvatila jaka upala koja uzrokuje oticanje i bolove.

Za ovu bolest nepoznati su uzrok i čimbenici, a do sada je medicinski utvrđeno da nastaje kod ljudi koji ima vezu s genetskom predispozicijom. Obično zahvaća otprilike nešto više od jedan posto osoba na svijetu. Prvi put je karakteristična klinička slika ove bolesti opisana tek 1858 godine.

Reumatoidni artritis se pojavljuje postepeno uz opće lagane simptomi poput umora, malaksalosti, povišene tjelesne temperature i gubitak tjelesne težine. Nakon prvih blagih simptoma javlja se bol oko zglobova, oticanje i ukočenost. S vremenom bol postaje sve jača, a izraženija je u jutarnjim satima. Jutarnja ukočenost zglobova je najlakši način za prepoznati ovu autoimunu bolest.

Kod reumatoidni artritisa je zanimljivo je to da su otekline vretenastog oblika te osim zglobova i šaka mogu biti zahvaćeni koljena, laktovi i ramena pa čak i u rijetkim slučajevima zglobovi grkljana, što dovodi do promuklosti.

KAKO LIJEČITI REUMATOIDNI ARTRITIS -RECEPT

 

S vremenom i jačanjem spomenutih simptoma dolazi do smanjenja pokretljivosti te u konačnici deformacija zglobova, koje su izraženi kod ove bolesti što dovodi do umanjenja radne sposobnosti jer oboljeloj osobi znatno otežava kretanje, pogotovo hodanje ako je oboljenje nastalo na stopalima.

Povišeni CRP, razvoj anemije i povišeni trombociti su neki od prvi znakova prema liječnik može ustanoviti ovu bolest, a poznati su Waaler Roseove i Latex test, magnetska rezonanca, radiološke ili utrazvučne pretrage također mogu pomoći u utvrđivanju bolesti i određivanju dijagnoze.

REUMATSKE BOLESTI – DIJAGNOZE

 

Rano postavljanje dijagnoze u početnoj fazi je izrazito važno jer se tako kontrolira upalni proces i tako se može spriječiti nastanak deformacija i uništenja hrskavice i zglobova. Za smirivanje upalnih procesa se daje imunosupresiv koji ima za cilj smiriti upalu, ali neki liječnici se služe i nesteroidnim antireumaticima koji također mogu imati protuupalne efekte.

Osnovni principi liječenja reumatoidnog artritisa jesu:

  • ublaženje upale (salicilati, nesteroidni antireumatici),

  • utjecaj na sam tijek upalnog procesa (temeljna terapija: s-citostatici, sintetski antimalarici, soli zlata, sulfasalazin),

  • kortikosteroidi (češće lokalno u obliku injekcija u zglob)

  • imunosupresori (citostatici)

  • biološki lijekovi

Kineziterapija ili fizikalna terapija u velikoj mjeri mogu pomoći kako bi se očuvala pokretljivost upalom zahvaćenog dijela tijela.

U cilju postizanja ciljeva za liječenje reumatoidnog artritisa, rizik od zatajenja organa je definiran kao najteža nuspojava, a svim liječnicima se preporučuje da dodatno educiraju osobe o korisnim strategijama za postizanje normalnog života te umanjivanje bilo kakvih štetnih posljedica.

 

Share on facebook
Share on twitter
Share on google
Share on telegram
Share on email
Povezane objave

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?