Masivni infarkt – zašto je tako opasan i kako prepoznati simptome

Masivni srčani udar (infarkt) definirani je kao srčani udar koji zahvaća veliku masu srčanog mišića, a u većini slučajeva završava naglom srčanom smrću.

Srčani infarkt je stanje najteže komplikacije ateroskleroze.

Ateroskleroza je bolest arterija sa stvaranjem tzv. aterosklerotskih plakova na unutrašnjoj površini žile. Plakovi sužuju lumen arterije i potencijalna su podloga za stvaranje krvnog ugruška. Aterosklerotske promjene počinju se razvijati već u djetinjstvu i polako napreduju tijekom života. Najizraženije su kod starih osoba, ali većina ljudi ima u većoj ili manjoj mjeri razvijenu aterosklerozu. Čimbenici koji pospješuju njen razvoj su: povišena razina lipida ili masnoća (kolesterol i trigliceridi) u krvi, povišen krvni tlak, pušenje, šečerna bolest i stres.

Nažalost, nema sigurnih znakova koji bi jednoznačno ukazivali na srčani udar. Navest ćemo samo najčešće simptome koji bi trebali pobuditi sumnju i potaknuti bolesnika ili okolinu da zatraži liječničku pomoć.

• Bol u prsima. Bolesnici ju često opisuju kao “pritisak” ili “stezanje”. Može se širiti u lijevo (rijeđe desno) rame i ruku, vrat, čeljust. Neki bolesnici osjete bol u gornjem dijelu trbuha.

• Blijeda i znojem orošena koža.

• Mučnina i povraćanje.

MASIVNI INFARKT – Splitska kardiologinja o bolesti od koje je umro Bandić

Što je to masivni infarkt?

“Masivni srčani udar (infarkt) definira se kao srčani udar koji zahvaća veliku masu srčanog mišića, a to se događa kada dolazi do akutnog zatvaranja (okluzije) jedne od velikih koronarnih arterija na njenom ishodištu (najčešće se radi o početnom dijelu prednje lijeve silazne koronarne arterije ili početnom dijelu dominante desne koronarne arterije). Takav infarkt često završava naglom srčanom smrću koja je najčešće posljedica ventrikulske fibrilacije što je smrtonosna aritmija ili pak asistolije što znači potpuni prekid srčanog rada bez stvaranja ikakovih impulsa”, pojasnio je dr. med. Dražen Šebetić, kardiolog.

Kako prevenirati srčani infarkt?

American College of Cardiology (ACC) i American Heart Association (AHA) predstavili su nove smjernice za prevenciju srčanih udara za liječnike kako bi što bolje otkrili rizik za pacijenta, navodi time.com.

„Važno je istaknuti kako se čak 80 posto svih srčanih udara može prevenirati ukoliko su rizični faktori prepoznati na vrijeme“, ističe dr. Roger Blumenthal.

Smjernice, koje su objavljene u časopisu Circulation, ističu neke stare savjete, ali i njihove preinake te u potpunosti nove smjernice.

1. Aspirin

Prema prijašnjim smjernicama ACC i AHA predlagali su da osobe koje spadaju u populaciju s visokim rizikom za srčanim udarom, trebaju konzumirati aspirin u malim količinama kako bi umanjili upale koje uzrokuju srčane udare. Nove smjernice, ipak, predlažu konzumaciju aspirina samo onima koji već imaju neke od rizičnih faktora srčanog udara kakvi su kolesterol, krvni tlak, dijabetes ili ako su pušači te ako imaju prekomjernu tjelesnu težinu te se ne kreću dovoljno. No, naglašavaju da se aspirin  ne preporučuje ni onima koji imaju preko 70 godina jer je rizik od krvarenja veći nego su dobrobiti aspirina.

2. Dijabetes tipa 2

Nove smjernice naglašavaju važnost koju po zdravlje srca ima kontrola šećera u krvi te čak predlažu konzumaciju dodatnih lijekova kojim će stanice odbijati absorpciju glukoze te je radije izlučivati iz tijela. Iako predlažu i one koji će potaknuti tijelo da brže troši glukozu, a gušteraču da proizvodi više inzulina.

3. E-cigarete

Iako se uvijek ispočetka ponavlja kako je je za zdravlje srca najbolje u potpunosti prestati pušiti, međutim, one ističu i kako prestanak pušenja uz pomoć e-cigareta, nije dobar za zdravlje srca. Preporuka je koristiti klasična sredstava koje potiču prestanak pušenja kao što su nikotinski flasteri i žvakače gume. 

4. Utjecaj okoline

Smernice ističu i važnu činjenicu da na zdravlje srca utječu i uvjeti kao smještaj, izvori hrane, ali i prijevoz te ustanove za zdravlje. Utjecaji okoline,  posebno se ističu se kao visoko rizični faktori koji utječu na zdravlje te se poziva liječnike da se uključe u ove aspekte pacijentova života kako bi ga bolje shvatili te mu pružili bolju njegu i zadovoljavajuću zdravstvenu skrb.

5. Krvni tlak

Važno je da osobe koje se do sada nisu susrele sa srčanim problemima, održavaju krvni tlak ispod 130/80 mmHg, kako su predložile i smjernice iz 2017. godine.

6. Kolesterol

Da bi smanjili rizik od bolesti srca, ljudi bi i dalje trebali prilagoditi prehranu, ali i tjelesnu aktivnost, no prije svega, trebali bi prestati pušiti. Ukoliko ne uspiju sniziti kolesterol, a vrijednosti i dalje ostanu ostanu visoke, pacijentima se predlaže konzultacija s liječnikom kako bi provjerio može li upotreba lijekova koji smanjuju razinu kolesterola u krvi, pomoći, stoji u smjernicama

7. Zdrava tjelesna težina

Stručnjaci u  smjericama predlažu održavanje zdrave tjelesne težine konzumacijom prehrane koja sadrži velike količine voća, povrća, žitarica i ribe. Izbjegavati bi trebali šećer i procesuirano meso.

8. Više kretanja

Naime, nove smjernice podržavaju savjet da ljudskom tijelu treba 150 minuta tjedno umjerene tjelesne aktivnosti kako bi očuvalo oprtimalnu tjelesnu težinu te držali krvni tlak niskim. Međutim ističu i kako bi bilo najbolje kada bi se kretali što je više moguće, no studije su pokazale da, za zaštitu srca, dobra bilo kakva aktivnost od nikakve.

U preventivu je najisplativije uložiti. Preventiva ne samo da produljuje život nego i znatno doprinosi njegovoj kvaliteti. Lijepo je radovati se unucima, no na to treba na vrijeme misliti.

Davorka Ožura