Iznenadna smrt gradonačelnika Zagreba, Milana Bandića šokirala je cijelu Hrvatsku, a masovni srčani infarkt podigla u prvi plan. Kardiovaskularne bolesti vodeći su uzrok smrti u Hrvatskoj, pa je dobro znati tko je u ugroženoj skupini, kako prevenirati srčane bolesti, ali i kako postupiti u slučaju infarkta bliske osobe. Važne pojedinosti i detalje o srčanom udaru pojasnila je liječnica Duška Glavaš, kardiologinja koronarne jedinice splitskog KBC-a za portal Slobodna dalmacija.
„U osnovi se radi o smanjenoj, nekada i potpuno prekinutoj cirkulaciji u koronarnim krvnim žilama koje napajaju srce, zbog čega srčani mišić nema dovoljnu prokrvljenost što ima za posljedicu oštećenje srčanog mišića, nekad u nepovratnom krugu do smrti. U podlozi može biti značajno oštećena dominantna krvna žila ili višežilna koronarna bolest. Tada se obično radi o velikom infarktu koji se očituje difuznim promjenama elektrokardiograma. Pri tome bolesnici mogu brzo razviti znake kardiogenog šoka, popuštanja srca i fatalnog ishoda“ objasnila je kardiologinja te istaknula kako koronarna krvna žila može biti začepljena djelomično ili u potpunosti.
„Srčani infarkt se može prezentirati na puno načina: predinfarktnim stanjem uz povremene kraće bolove u prsištu (najčešće provocirane naporom), iznenadnom jakom boli, gušenjem uz pritisak i bol, gubitkom svijesti, u čijoj je podlozi najčešće aritmija. Bol kod srčanog udara uobičajeno je jaka, javlja se iznenada i duže traje. Najčešće je smještena iza prsne kosti, no može biti i na drugim mjestima u prsištu, uz širenje prema rukama, vratu i leđima. Nekad počinje u području žličice, pa se zna zamijeniti s probavnim tegobama. Nažalost, jedan od prvih znakova zna biti maligna aritmija, pri čemu se bolesnici iznenada sruše bez svijesti. U ovim okolnostima nužno je odmah započeti s mjerama oživljavanja. Posebno je bitna brzina medicinskog tima i defibrilacija. Oboljeli od dijabetesa su ugroženiji, budući da u ovoj skupini bolesnika postoji dodatna mogućnost tihe ishemije, a znaci bolesti mogu biti nespecifični, napominje kako prsnu bol treba uvijek ozbiljno shvatiti i javiti se liječniku, bilo obiteljskom ili Hitnoj pomoći kako bi se što prije postavila dijagnoza i započelo liječenje, imajući na umu da postoje i druge bolesti koje mogu oponašati infarkt“.
„Vrijeme je ključni faktor kako bi se spriječila progresivna nekroza, odnosno odumiranje srčanog mišića, doslovno se mjeri minutama. Od samopomoći, najvažnije je nazvati hitne službe, a dok ne dođu, dobro je da pacijent ne ostane sam, da miruje, može se uzeti andol i nitroglicerin, ako je dostupan„ rekla je te opisala i što se događa s pacijentom kada ga preuzme hitna medicinska pomoć.
„Snima se elektrokardiogram i izvade nalazi, posebno je značajan srčani enzim troponin. Ako se uoče kliničke promjene akutnog infarkta miokarda, odmah se poziva tim za snimanje krvnih žila srca, nakon čega se odlučuje o intervenciji. Nekad je potreban i kardiokirurški zahvat“ pojašnjava dr. Duška Glavaš.
Navela je tako i poznate rizične faktore: povećan tlak i masnoće, šećernu bolest, kardiološke bolesti u obitelji, povećanu težinu, pušenje, poremećaje funkcije štitnjače, aterosklerotsku bolest krvnih žila i mozga, kroničnu opstruktivnu bolest pluća, oštećenje bubrega,.
Vrlo ugrožena skupina za razvoj akutnog koronarnog sindroma su osobe izložene stresu i stresnim zanimanjima, ljudi koji rade stresne noćne poslove koji remete bioritam kao što su medicinari, posebice oni koji rade u intenzivnoj skrbi, vatrogasci, policija, menadžeri, novinari…
„Danas, u vrijeme suvremenih tehnologija, život se ubrzao, što ima svoju cijenu, nekad i preveliku. Osim navedenih faktora presudni mogu biti i dodatni okidači bolesti u određenim okolnostima, kao što je psihofizički napor, pojačano konzumiranje jela, pića i cigareta, promjene vremena, infekcije.. Osim srčanog infarkta, bol u prsištu se može razviti i kod bolesti aorte, kao što je disekcija, gdje iznenada može doći do rupture. Pacijenti s embolijom pluća mogu imati sličan pritisak u prsištu. Zadnje vrijeme imamo povećan broj hospitalizacija ovakvih bolesnika, moguće dodatno vezano za Covid infekcije i način života“ ističe liječnica savjetujući kako bi svakako trebalo raditi na prevenciji i uklanjanju rizičnih faktora.
„Puno možemo napraviti prestankom pušenja, zdravim životom i prehranom, vježbanjem, uz pokušaj smanjivanja izlaganja stresu, a ako se korona koronarni incident dogodi, treba što prije napraviti intervenciju, jer je pri tome, kako smo već napomenuli, svaka minuta je bitna“ zaključila je dr. Glavaš.
Masivni srčani udar infarkt definira se kao srčani udar koji zahvaća veliku masu srčanog mišića, a često završava naglom srčanom smrću. Nove smjernice ističu i kako bi bilo najbolje kada bi se kretali što je više moguće, no studije su pokazale da je za zaštitu srca, dobra bilo kakva aktivnost od nikakve.
