KVALITETA ŽIVOTA STARIJIH OSOBA – Koja je najvažnija uloga za unaprijediti život

Share on facebook
Share on twitter
Share on google
Share on telegram
Share on email

napovoljnija invalidska kolica

Promjenom načina života, te unaprjeđenjem standarda života, novim znanstvenim otkrićima, pojačanom brigom o kvaliteti života i zdravlja ljudi, povisila se je dobna granica života ljudi. Starenje je prirodan biološki proces. Ali, sklonost preranom starenju ili smrti uzrokuju brojni čimbenici, među kojima možemo izdvojiti nepravilnu prehranu i loše životne navike.

Bolesti koje se javljaju većinom kod starije populacije povezane su sa promjenom organa osjeta, prvenstveno vida i sluha, te srčane bolesti, bolesti sustava za kretanje, probavnoga sustava i bolesti žlijezda s unutarnjim lučenjem i metabolizmom. Dok glavni problem ni malo manje bitan je onaj sa zubalom.

Izrazitu ulogu u sprečavanju i sniženju predispozicija za razvoj nekih kroničnih bolesti u trećoj dobi ima prehrana, pri čemu se misli na poremećaj ravnoteže u energetskoj opskrbi organizma i odnosa pojedinih energetskih izvora u prehrani te deficit esencijalnih prehrambenih tvari, vitamina i minerala.

 

OZLJEDE KOD STARIJIH OSOBA

 

Starije osobe slabo su otporne na prehrambene poremećaje. Stoga, u pogledu energetskih potreba, treba znati da se starenjem smanjuje mišićna masa, a time i bazalni metabolizam, pa su i potrebe za ukupnom energijom snižene. Smanjena je tjelesna aktivnost osoba, često i više nego što organizam može obraditi. Jednako tako, prehrana starijih ljudi često je neprimjerena dobi i jednolična. Razlozi koji pridonose tome najčešće jesu ekonomske restrikcije, nepoznavanje osnovnih načela pravilne prehrane ili nemogućnost i nezainteresiranost za spravljanje hrane. Izrazito veliki problemi u prehrani javljaju se kod starijih osoba koji imaju problem s pokretljivosti, odnosno onih koji su sasvim nepokretni. Istraživanja su do sada pokazala da se i hranom osigurane prehrambene tvari iskorištavaju dosta slabije u organizmu starijih osoba. Poremećaji probavnoga sustava i metabolički poremećaji, defekti zubala, kao i interakcije s lijekovima i djelovanje alkohola, pripisujemo manjem iskorištavanju hranjivih tvari u organizmu. Hrana utječe i na imunitet organizma, koji onda može znatno oslabjeti.

 

ZDRAVA PREHRANA ZA STARIJE OSOBE

 

Pravilna prehrana najbolja je obrana protiv tjelesnog i duševnog starenja. Ona se treba sastojati od prirodne, neprerađene hrane, koja sadrži sve neophodne hranjive tvari za organizam osoba starije dobi.

Važno je svakodnevno uzimati dovoljno žitarica, povrća i voća, obrano mlijeko, svježi sir i sireve s manjim sadržajem masti, kisele mliječne proizvode, ribu i bijele vrste mesa, ponekad jaja. Od masnoća preporuča se maslinovo ulje. Jake začine i prekomjerno soljenje hrane treba izbjegavati. Hranu treba jesti kuhanu ili pirjanu, a ne pečenu ili prženu. Jesti treba u miru, a hranu dobro sažvakati. Preporučaju se tri obroka i dva međuobroka na dan. Doručak bi trebalo uvesti kao obavezu, a večerati treba minimalno 2-3 sata prije spavanja. Dnevno treba unositi dovoljno tekućine, a ukoliko je potrebno, ukućani trebaju osobu poticati na unos tekućine, jer centar za žeđ kod starijih osoba oslabljeno reagira pa u kratkom vremenu može doći do dehidracije.

Umjerena tjelesna aktivnost, vrlo povoljno djeluje na sve organe i organske sustave, te ju ne bi trebalo zanemariti. Tjelesna aktivnost je odličan lijek protiv svih problema koje starenje može uzrokovati. Fizička i mentalna kondicija  odgađa degenerativne procese kod starijih osoba, pruža nove sadržaje koji im pričinjavaju zadovoljstvo i radost, sprečava umor i donosi jednu vrstu obaveze. Međutim, povezuje starije ljude za sredinu kojoj pripadaju, a taj je osjećaj društvene pripadnosti najvrjedniji osjećaj starijih ljudi. Redovitu tjelesnu aktivnost treba dnevno provoditi najmanje 30 minuta. Ako starija osoba nije prije bila izratzito aktivna, treba početi postupno uvoditi tjelesnu aktivnost u svoju svakodnevicu, te svaki dan produžavati i intenzivirati vježbanje, a ako je potrebno, prije početka uvođenja posavjetovati se s liječnikom. Starija osoba trebali bi izabrati onaj sadržaj koji će se odraditi sa zadovoljstvom.

Unaprjeđenje kvalitete i dostupnosti programa namijenjenih jačanju socijalne uključenosti i unaprjeđenja kvalitete života umirovljenika svakako bi trebalo uvesti kao obavezu u svim sferama života. Pomoći im da se osjećaju bitni, jer oni to i jesu.

Davorka Ožura

Share on facebook
Share on twitter
Share on google
Share on telegram
Share on email
Povezane objave

CROATIA FIRST!!

Pažljivo slušajući što su sve naši političari pričali i još uvijek pričaju nakon nastupa

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?