Ozljede su vodeći uzrok smrtnosti i onesposobljenosti kod osoba starije životne dobi. Za posljedicu imaju invalidnost, nepokretnost i trajno oštećenje pojedinih dijelova tijela, što zahtjeva trajnu medicinsku skrb i izuzetno povećane troškove liječenja. Svake godine veliki broj osoba zbog ozljeda biva teško i trajno onesposobljen za samostalan život, a time se smanjuje i kvaliteta života osoba treće životne dobi. Promjena strukture stanovništva (povećan broj starijih osoba koje žive same), dinamika životnog stila predstavljaju veliku opasnost starijim osobama.
Starije osobe koje su doživjele ozljedu gube samopouzdanje, osjećaju strah te izbjegavaju kretanje što rezultira preranom pojavim nesamostalnosti, pa čak i ovisnosti o tuđoj pomoći. Uzroci koji utječu na pojavu ozljeda su vezani uz međusobno djelovanje vanjskih (izlaganje vanjskim opasnostima) i unutarnjih čimbenika (karakteristike pojedine osobe). Rizici ozljeda mogu se klasificirati na one na koje se može utjecati (spol, starosna dob, ozljede u prošlosti) i na one na koje se ne može utjecati (slabost mišića nogu, problemi u hodu, ravnoteži). Primarni cilj u prevenciji ozljeda je svesti rizične čimbenike i njihovu učestalost na najmanju moguću mjeru.
Potreba za obavljanjem poslova van i unutar kuće uvjetuje ljudsko kretanje. Samimtime osobe su izložene potencijalnoj mogućnosti ozljeđivanja. Starija je populacija posebnorizična skupina ljudi koja je podložna ozljedama zbog smanjene motorike. Padovi su velikijavnozdravstveni problem, oni su najčešći kod osoba starijih od 65 godina. U toj dobnojskupini čine vodeći razlog hospitalizacije. Pad je iznenadna, nenamjerna promjena položaja koja dovodi osobu na niži nivo, predmet, pod ili zemlju, a nije posljedica nagle paralize, epileptičnih napada ili vanjske sile.
| Padovi na prvome mjestu |
| U Hrvatskoj je 2004. godine od pada i njegovih posljedica umrlo 745 osoba, od toga su 622 (83,5%) bile starije osobe (65 i više godina). Pad je ujedno i vodeći vanjski uzrok smrti od ozljeda u osoba starijih od 65 godina, a slijede samoubojstva te prometne nesreće. Starije žene više umiru zbog padova od starijih muškaraca .
|
| Osteoporoza se može spriječiti |
| Jedan je od spomenutih važnih čimbenika rizika za nastanak prijeloma pri padu osteoporoza, bolest koja je karakterizirana smanjenom masom koštanoga tkiva i poremećenom mikroarhitektonikom kosti, što dovodi do povećane fragilnosti kostiju i povećanog rizika nastanka prijeloma i prilikom blažeg pada. Najčešći su osteoporotični prijelomi kompresivni prijelomi kralježaka, prijelom vrata bedrene kosti i prijelom donjeg dijela podlaktice. Kako se u populaciji povećava udio starijih osoba, tako se povisuje i broj oboljelih od osteoporoze. Taj trend prisutan je naročito u visokorazvijenim zemljama, gdje se broj i učestalost prijeloma od osteoporoze naglo povećava. Vrlo je važno napomenuti da je osteoporozu moguće prevenirati. Pet je osnovnih koraka u prevenciji osteoporoze: uravnotežena prehrana bogata kalcijem i vitaminom D, tjelovježba prilagođena dobi i tjelesnoj težini, zdrav životni stil bez pušenja i neumjerenosti u alkoholu, hormonska nadomjesna terapija za žene u menopauzi i, naravno, pravodobno otkrivanje osteoporoze (denzitometrija) i liječenje.
U prevenciji padova i njihovih zdravstvenih posljedica neophodno je poznavanje rizičnih čimbenika, provođenje preventivnih mjera radi manje izloženosti ili potpunog uklanjanja rizika, zdravstveno prosvjećivanje te usmjeren zdravstveni nadzor i kontrola skupina i pojedinaca s povećanim rizikom. Primjena najsuvremenijih metoda liječenja ozljeda zbog pada te pravodobno i primjereno provođenje fizikalne terapije i rehabilitacije pridonose smanjenju teških posljedica pada, uključujući smrtni ishod. Da bi prevencija padova bila učinkovita, mora se provoditi sustavno i interdisciplinarno pa je, uz zdravstvene radnike, nužno sudjelovanje građevinara, arhitekata, planera, javnih medija i drugih. |
–
