Hrvatsko društvo za kliničku prehranu Hrvatskog liječničkog zbora (HLZ) objavilo je smjernice za prehranu starijih osoba. Smjernice su izradili dr. sc. Darija Vranešić Bender, dipl.ing., nutricionist, prof.dr.sc. Željo Krznarić, dr.med., akademik Željko Reiner, prof.dr.sc. Antoinette Kaić-Rak, dr.med, prof.dr.sc.Nina Smolej Narančić, prim.dr.sc. Spomenka Tomek Roksandić, dr. me. i prof. dr.sc. Jasna Bošir, dipl ing, predstavljene su početkom listopada 2011. godine. Cilj izrade smjernica bio je podržati procjenu nutritivnog statusa starijih osoba s rizikom od malnutricije.
Povezanost prehrane i bolesti
Opasnost neravnoteže unosa energije, proteina i drugih nutrijenata koja dovodi do mjerljivih nepoželjnih učinaka na tkivima i tjelesnim funkcijama povećava se starenjem zbog tjelesnih, psiholoških, socioloških i ekonomskih promjena koje obilježavaju proces starenja. Unatoč učestaloj pojavi, malnutricija u starijoj dobi često nije dijagnosticirana i liječi se tek u malom broju slučajeva. Kako proces starenja uzrokuje promjene u sastavu tijela, uključujući smanjenje mišićne mase i povećanje masnog tkiva. Sarkopenija je specifično obilježje starije dobi, a podrazumijeva gubitak mase skeletnih mišića i rezultira smanjenjem mišićne snage. Najčešći deficiti koji pogađaju oboljele starije osobe su nedostatak bjelančevina, željeza, cinka, selena, vitamina B1, B6, B12 i vitamina D. Vodeći zdravstveni problemi starijih osoba koji se dovode u vezu s načinom prehrane su kardiovaskularne bolesti, prijelomi kostiju, imunosni poremećaji, poremećaji bubrežne funkcije, depresija i poremećaji raspoloženja, kognitivni poremećaji, artritis, poremećaji vida i općenito poremećaj stanja uhranjenosti i tjelesne sposobnosti.
PREHRANA ZA STARIJE OSOBE – KAKO TREBA IZGLEDATI ZDRAVA I PRAVILNA PREHRANA?
U smjernicama za prehranu starijih osoba prikazane su specifične nutritivne potrebe, te preporuke za unos energije i hranjivih tvari. Temeljeno na literaturnim podacima preporučena je primjena vitaminsko-mineralnih pripravaka u određenim situacijama, s posebnim naglaskom na vitamin D, folnu kiselinu, vitamin B12 te minerale poput cinka i magnezija. Jednako tako, kada se otkrije malnutricija ili opasnosti od nastanka malnutricije preporučuju se visokoenergetski i visokoproteinski tekući pripravci koji se mogu uzimati na usta ili putem sonde, kako u hospitaliziranoj starijoj populaciji tako i za starije osobe u domovima i zajednici.
Kako treba izgledati prehrana starijih osoba?
Smatra se da osobama starijim od 65 godina treba rutinski procijeniti nutritivni status minimalno jednom u godini dana, a osobama starijim od 75 godina po potrebi i češće od jednom godišnje. Energetski unos niži je u osoba starije dobi. Dnevne energetske potrebe smanjuju se za 10 posto u dobi od 51 do 75 godina, a nakon toga smanjuju se za još 10 posto po desetljeću. Omjer makronutrijenata koji služi kao putokaz za planiranje dnevne prehrane, a kreće se u rasponu 10 do 35 posto energije iz bjelančevina, 20 do 35 posto energije iz masti i 45 do 65 posto energije iz ugljikohidrata. Posebnu pozornost potrebno je posvetiti mogućem nedostatku kalcija, vitamina D, B12 i folne kiseline. Pripremu i planiranje obroka potrebno je prilagoditi fiziološkim promjenama u osoba starije dobi te bolestima koje nose specifične promjene vezane uz prehranu. Potrebno je osigurati dostatnu količinu tekućine, odnosno da se osigura 100 ml/kg za prvih 10 kg, 50 ml/kg za idućih 10 kg i 15 ml/kg na ostalu tjelesnu težinu. Važno je voditi računa da se i pothranjenim osobama osigura barem 1500 ml tekućine dnevno. Enteralna i parenteralna prehrana starijih posebno je razrađena i koristi se u situacijama kada uobičajena prehrana nije moguća ni u kojem slučaju.
Najmoćnija hrana koja čisti i jača jetru















