PREHRANA ZA STARIJE OSOBE – KAKO TREBA IZGLEDATI ZDRAVA I PRAVILNA PREHRANA?

Vodeći zdravstveni problemi starijih osoba najčešće se dovode u vezu s načinom i kvalitetom prehrane jesu: kardiovaskularne bolesti, prijelomi kostiju, poremećaji bubrežne funkcije,   depresija   i   poremećaji   raspoloženja,   kognitivni   poremećaji,   artritis,   poremećaji   vida   i   općenito   poremećaji   stanja   uhranjenosti   i   tjelesne  sposobnosti.  Najizraženiji manjkovi  koji  pogađaju  oboljele,  starije  osobe  su  nedostatak  bjelančevina,  željeza,  cinka,  selena,  vitamina  B1,  B6,  B12  i  vitamina D.

Međutim,  tijekom  starenja  javljaju se određene  promjene  u  funkciji  probavnog   sustava.  Prehrana   starijih osoba  treba   biti   usklađena   s  općim   preporukama zdrave prehrane, mora zadovoljiti energetske potrebe i vrlo je važno bavljenje tjelesnom aktivnošću. Najčešća pogreška, koja se javlja u prehrani je prekomjeran unos soli, šećera, te zasićenih  masnoća,  koji  u većini slučajeva pogoduju  nastanku  bolesti  u  starosti,  te dovodi do funkcionalne onesposobljenosti. Energetski unos treba biti niži, kako osoba stari. Dnevne energetske potrebe  smanjuju  se  za  10  %  u  dobi  od  51  do  75  godina,  dok se  nakon  75 godina smanjuju se za još 10 % po desetljeću.

Sadržaj vode u tijelu sa životnom dobi postupno se smanjuje . Zbog toga je u starijoj dobi, jednako kao i u ranijoj dobi bitno uzimati minimalno osam čaša vode ili nezaslađene i negazirane tekućine dnevno.

Prirodna i zdrava prehrana za cijelu obitelj

7 koraka do pravilne prehrane

1. Raznovrsna prehrana, uz nezaobilazan doručak. Unos energije prilagodite kako bi spriječili nastanak prekomjerne tjelesne mase.

2. Konzumiranje voća, povrća, cjelovitih žitarica i ribe svakodnevno doprinosi boljem zdravstvenom stanju.

3. Zasićene masne kiseline  i  trans  masti  (mast,  maslac,  procesirana  hrana,  suhomesnati  proizvodi,  masni  sirevi) bilo bi dobro zamijeniti  jednostruko  nezasićenim (maslinovo, repičino, bučino ulje) i višestruko nezasićenim masnim kiselinama biljnog podrijetla (suncokretovo ulje, margarin,..).

4. Svakako bi unos soli bilo idealno ograničiti na 5 g/dan.  Izbjegavajte  dodatno soljenje tijekom kuhanja i prilikom konzumiranja obroka, te svakako obratite pažnju na industrijski obrađenu   hranu   poput   suhomesnatih   proizvoda,   konzerviranih   i   ukiseljenih proizvoda te pekarske proizvode koji sadrže izrazito visoke količine soli (uključujući kruh). Hranu umjesto soli začinite sa sušenim začinskim biljem poput: ružmarina, bosiljka, lovora, metvice, đumbira i sl.

5. Unos alkoholnog pića smanjite  (do  1  pića/dan  za  žene  i  do  2  pića/dan  za  muškarce),  dok  osobe  s  povišenim trigliceridima  alkoholna  pića  trebaju u potpunosti izbjegavati. Naime, ograničenja vrijede i za unos pića i hrane s dodanim šećerom, posebno bezalkoholnih pića i gaziranih sokova, to osobito vrijedi ta osobe s povišenom tjelesnom težinom i osobe s povišenim trigliceridima.

6. Prakticirajte svakodnevnu fizičku aktivnost od minimalno 30 min/dan.

7. Izbjegavajte uporabu i izloženost duhanskim proizvodima.

Kod pripreme obroka pozornost treba posvetiti očuvanju posebno vrijednih dijelova namirnica, npr. vitamina. U starijoj dobi poželjno je jesti hranu koja  se  priprema  na  lešo,  nikako ne  prženu  i  pohanu,  te  nikako  sa  zaprškom.  Važno je svakodnevno  pripremati  svježu  hranu,  a  ne  koristiti  odstajalu  i  podgrijanu. Juhe  i  variva ( „jela na žlicu“)  preporučljiva  su,  koju  nije potrebno soliti  i  začinjavati,  jer  velika  većina  povrća  sadrži  prirodnu  slanost.  Integralne  žitarice, kefir, acidofil i bioaktiv osobito su zdrave i korisne namirnice u prehrani. Starije osobe koje hranu ne mogu dobro žvakati, obavezno moraju hranu usitniti, to jest učiniti je kašastom prije konzumiranja, kako si ne bi stvorili dodatne zdravstvene poteškoće.

Primjer jelovnika:

                                                                                                                                     Prilikom Smanjenog unosa  hrane i neadekvatna prehrane čak i kod relativno zdravih starijih osoba, dolazi do predispozicije rizika za nastanak nutritivnog deficita. Iako, proces  starenja  uzrokuje  značajne  promjene  u  sastavu  tijela,  uključujući  i  smanjenje mišićne mase i povećanje masnog tkiva. Tjelesna masa u starosti često je povišena radi porasta količine masnog tkiva, dok je u visokoj starosnoj dobi najčešće smanjena. Naime mišićna masa se sa povećanjem dobi smanjuje i to kod žena za oko 5 kg, dok u muškaraca za čak oko 12 kg.     

Vukušić: Ovaj ozbiljan javno zdravstveni problem se marginalizira posebice u domovima za starije i nemoćne!

Pravilna prehrana određuje unos namirnica u organizam koje pridonose njegovoj fiziološkoj i psihičkoj ravnoteži, te time pojačava njegovu otpornost prema izloženosti stresu, infekcijama i bolesti.   

Određene fizičke, psihičke, socijalne i promjene u okolišu koje se javljaju, s vremenom donose promjene u kvaliteti života starije populacije. Prehrana tada ima dodatni utjecaj u sprečavanju razvoja, osjetljivosti i posljedica kroničnih bolesti. Starija dob donosi dodatne probleme povezane s niskim unosom hrane u organizam te uzrokuje probavne smetnje, smanjuje osjet za okus i miris te dolazi do oštećenja mentalnih funkcija.               

Međutim, način života te prostor i mjesto stanovanja također utječu na procese starenja. Prilagodite se svojim životnim prilikama u kojima starite, posebice ako ih sami ne možete promijeniti. Potreban vam je vaš duševni mir. Uredite prostor u kojem živite, učinite ga ugodnim za život prema vašim željama i potrebama, podignite ga bojama! Previše uzbuđenja, sukobe, prenaporni rad, duga sjedenja, kao i noćni rad, pokušajte izbjegavati, te se na neki način pokušajte izboriti protiv usamljenosti i dosade. Uvijek pokušajte nešto raditi što vas veseli i zaposlite mozak. Potreban vam je dnevni odmor, kao i  dobar san tijekom noći. Družite se s osobama s kojima se slažete i koje Vam donose radost, jer i time doprinosite svom zdravlju.