Prema izgledu u obliku leptira štitna žlijezda jedna je od najvećih endokrinih žlijezda u našem tijelu.
Smještena je u donjem dijelu vrata, donjem dijelu vrata, ispod štitne hrskavice (Adamova jabučica).
Zdravstveni problemi sa štitnjačom mogu biti od sasvim malih povećanja štitnjače, koji ne zahtijevaju tretman, pa sve do tumora izrazito opasnih po život. Godinama kontinuirano raste broj oboljelih od bolesti štitne žlijezde . Štitna žlijezda putem hormona koje proizvodi utječe na gotovo sve metaboličke procese u tijelu.
Osnovni hormoni štitnjače su: tiroksin (T4) i trijodtironin (T3), dok njihovu proizvodnju regulira hormon hipofize tireotropin (TSH). Ukoliko štitnjača to ne može uraditi, razina hormona TSH sve više raste, što dovodi do povećanja štitnjače.
Do bolesti štitnjače najčešće dovode loša prehrana, stres, genetika, trudnoća i menopauza. Od bolesti štitnjače većinom obolijevaju žene pa se tako hipertireoza javlja u gotovo dva posto žena, u dobi između 20 i 40 godina. Reakcije na hormone štitne žlijezde koji kontroliraju metabolizam organizma mogu se smanjiti i s godinama te uz gubitak mišićnog tkiva dolazi do usporavanja bazalnog metabolizma. Ako starije osobe vježbanjem ne povećavaju ili održavaju mišićnu masu, mogu postati podložne rastu masti u tijelu.
Ultrazvuk štitnjače (color doppler), odnosno cijelog vrata, laboratorijski krvni testovi za otkrivanje rada štitnjače, ciljana punkcija štitnjače pod kontrolom ultrazvuka vidljivih čvorova u štitnjači, scintigrafija štitnjače koriste se u dijagnostici za otkrivanje oboljenja štitne žlijezde . CT i MR štitnjače su dopunske pretrage koje se mogu također koristiti kod otkrivanja bolesti štitnjače.
Budite redovito aktivni jer je tjelesna aktivnost posebno važna ako patite od hipotireoze. Vježbanje je neophodno za ubrzavanje metabolizma i pomoć pri mršavljenju.
Ne samo da ćete tako ubrzati metabolizam i smanjiti pritisak na štitnu žlijezdu nego ćete i ojačati imunološki sustav, ojačati muskulaturu, popraviti raspoloženje te doprinijeti očuvanju mentalnih sposobnosti i pamćenja u starijoj dobi. Dovoljno je 30-40 minuta vježbanja dnevno.
Stres je glavni faktor koji pridonosi razvoju bolesti štitnjače. Dugotrajna izloženost ubrzanom tempu života i negativnim stresnim situacijama može dovesti do sindroma sagorijevanja.
Iako ne možemo u potpunosti izbjeći stresne situacije, vrlo bitno je razviti načine na koje se suočavamo sa stresom, kako bismo umanjili loše djelovanje stresa na svoj organizam. Kontrola stresa jedan je od najboljih načina uz redovitu primjenu tjelesne aktivnosti i vježbi opuštanja.
NAJBOLJE ZA ŠTITNJAČU- Odmah je izliječi, jača imunološki sustav i uz to ekspresno topi višak kilograma
Uz to potrebno je određeno vrijeme koje će biti posvećeno samo vama, ispunjeno aktivnostima koje će vas opustiti te ispuniti pozitivnim mislima i osjećajima, uz promjenu perspektive biti ćete u mogućnosti drukčije pristupiti rješavanju problema, dovest ćete svoj organizam u stanje ravnoteže i pomoći Vašoj štitnjači.
Kako sami možete pogledom u ogledalo pregledati stanje svoje štitnjače:
Stanite pred ogledalo da jasno vidite područje Adamove jabučice.
Kod određivanja žlijezde pripazite da oteklinu štitnjače ne pomiješate sa pomicanjem Adamove jabučice.
Fokusirajte se na navedeno područje na vratu , te zabacite glavu.
Popijte gutljaj vode te promatrajte pojavljuje li se oteklina u predjelu štitnjače.
Ukoliko niste u potpunosti sigurni možete ponovite postupak s vodom.
