Od infarkta i posljedica visokog tlaka tijekom pandemije umire više ljudi

Odlazak doktoru u tijeku pandemije znatno je otežan, no ukoliko patite od srčanih bolesti veoma je važno tražiti medicinsku pomoć na vrijeme i ići na preventivne i redovite preglede.

U Americi se provela studija koja pokazuje kako je broj hospitalizacija smanjen od početka pandemije, ali je broj smrtnih slučajeva od kardiovaskularnih bolesti u velikom porastu.

Magazin American College of Cardiology, tako je objavio studiju u kojoj su znanstvenici pokušali otkriti broj smrtnih slučajeva od posljedica kardiovaskularnih bolesti od kada traje pandemija i koji je najčešći uzrok smrti. Prema rezultatima studije, smrt uslijed infarkta miokarda je znatno porasla u usporedbi s prošlom godinom. U porastu je i smrt kao posljedica hipertenzije.

1. Rishi Wadhera, autor studije i kardiolog na sveučilištu Harvard, pojašnjava kako je ta statistika usko povezana s nekoliko razloga, a prvi i najvažniji strah, prema njegovim riječima i onaj koji najviše zabrinjava, je taj što pacijenti, poput onih koji dožive infarkt i kojima je potrebna hitnu liječnička pomoć, tijekom pandemije odbijaju posjet bolnici, zbog straha od zaraze koronavirusom.

“Uz to su pacijenti možda imali problema s pristupom njezi, ili doživjeli odgodu termina za važne zahvate, iz jednostavnog razloga što su bolnice pune pacijenata i resursi su potrošeni“, pojašnjava Wadhera.

“Na kraju, moguće je da neke smrti reflektiraju stanje bez dijagnoze i komplikacije nastale uslijed nedijagnosticiranog COVIDA“, te ističe kako je važno tražiti medicinsku pomoć bez obzira na strah od zaraze, pogotovo sad kad su to pokazali i rezultati provedenih istraživanja.

Dr. Salim Virani, profesor medicine pojašnjava kako su mnogi pacijenti izbjegavali posjet liječniku nakon što su čuli poruku kako starije osobe, posebno oni koji imaju zdravstvene probleme moraju ostati doma. Tako su  radi uputa i straha koji se javio jednostavno preskočili za život bitne pretrage.

Dr. Ragavendra Baliga, kardiolog je izjavio kako se u nekim mjestima, posebno velikim gradovima poput New Yorka , dogodilo da su neki liječnici morali manje raditi kako bi smanjili rizik od širenja virusa, što je jednako tako važan faktor za neodlazak liječniku na pregled. Dodao je kako su bolnice bile preopterećene manjkom liječnika i sestara pa nisu niti mogli dati cjelokupan doprinos pacijentu kao do tada, posebno ako pacijent nema dijagnozu COVID-19.

Mentalno zdravlje je važan faktor jer ljudi se danas suočavaju s anksioznošću i depresijom više nego ranijih godina, a muči ih i osjećaj usamljenosti i otuđenosti. Baliga napominje kako je mentalno zdravlje također povezano s razvojem kardiovaskularnih bolesti.

Baliga smatra da će ova studija pomoći da „otvorimo oči“ – i medicinsko osoblje  i pacijenti da ne zaborave koliko je važno potražiti liječničku pomoć bez obzira na pandemiju. Napominje da i samo blagi porast krvnog tlaka može ugroziti srce pacijenta. Svako veće povećanje u tim vrijednostima, je veći rizik za razvoj bolesti srca i smrti kao posljedice istih.

Važno je da osobe koje pate od kardiovaskularnih bolesti budu u stalnom kontaktu sa svojim liječnikom.

„Ako već nećete otići kod liječnika, obavezno budite u kontaktu telefonom, razgovarajte s njima, pojasnite koje simptome primjećujete, tražite novu dozu lijeka i budite otvoreni, nemojte pred liječnikom umanjivati svoje probleme.“, napominje liječnik. Također ističe kako je sigurno posjetiti bolnicu ako se radi o hitnom slučaju. Nikako ne ostajte doma ako osjećate pritisak u prsima ili druge simptome. Hitni slučajevi se tretiraju jednako kako se to radilo i prije pandemije.

Wadhera dodaje uz to da je: „Važno je da svaka osoba koja ima neke od spomenutih simptoma infarkta ili udara potraži liječničku pomoć Bolnice su sigurno okruženje čak i u doba pandemije”.

Često puta se događa da nam tijelo šalje signale, da usporimo, da posjetimo liječnika, međutim ne shvaćamo to ozbiljno, pogotovo sada kada svi izbjegavamo odlaske liječniku radi straha od zaraze koronavirusom. No vrlo je važno da slušamo svoje tijelo, da ne ignoriramo ni jedan znak koji nam šalje i vodimo brigu o sebi i svojemu zdravlju. „Ako nemaš zdravlje, nemaš ništa.“