Pandemija Kolere nekada i Covid19 danas – Kažu da ipak imaju sličnosti

Od 1917. godine kada je prvi put otkrivena, pandemija Kolere je u sedam valova pogodila svijet. Posljednja velika pandemija zabilježena je u Jemenu 2016. godine.

Svojom pojavom diljem Europe pokrenula se lavina teorija zavjere koje su identične onima koje danas možemo pratiti putem društvenih mreža o koronavirusu. Kolera je 1831. ušla na područje Ujedinjenog Kraljevstva gdje je ubila više od 55.000 građana. 1832. godine došla je do Londona, a iste je godine poharala Pariz i Washington. Identično kao i sada, i tada su mnogi prosvjedovali protiv epidemioloških mjera.

Povjesničarka Ruth Richardson je 2001. godine napisala svoju knjigu Death, Dissection and the Destitute, te u njoj napisala “Zbog kolere su tijekom proljeća i ljeta 1832. godine izbile brojne pobune i nemiri u mnogim većim gradovima. U ranim pobunama, ljudi su sumnjali u stvarno postojanje bolesti, vjerovali su da je riječ o izmišljotini vladajućih osmišljenoj kako bi se siromašne natjeralo u bolnice da bi ih se žive iskorištavalo za eksperimente, mrtve za obdukcije ili kako bi se smanjila populacija ljudi.”

Javnost tada kao i danas nije imala povjerenja u tadašnji “stožer”, tome svjedoče i  brojne karikature koje se izruguju Londonskom odboru za zdravlje. “Kolera je zarazna za sve, ali ne i liječnike!” “Moramo ga odvesti u bolnicu za koleru, platit će nam liječnici.” “Bolest je opasna samo za glupe žene i djecu.” To su samo neke od izjava iz te davne 1832. godine.

I tada su se vjerovanju u postojanje bolesti i epidemiološke mjere odupirali poduzetnici kojima su nametnute mjere ugrožavale posao i profit. Publikacija Eyewitness – The North East in the Early Nineteenth Century iz 1968. godine, a koju je sastavio povjesničar Edwin Miller nam to i dokazuje.

12. studenog 1831. godine Sunderland Heral objavio je članak u kojem stoji da je na sastanku, kojem su nazočili brodograditelji, trgovaci i ostali građani Sunderlanda zaključeno prema dostupnim izvješćima, da je zapravo situacija u gradu, a koja se tiče zdravlja građana puno bolja nego ikada u tom vremenskom periodu. Poduzetnici su pisali da je stvorena nepotrebna panika oko bolesti koja to nije, zaključuju.

“Nekoliko smrtnih slučajeva koji su se proteklih šest tjedana dogodili u gradu, brojčano su manji od uobičajenog broja smrti i posljedica su ‘običnih crijevnih boljetica’ koje ujesen posjećuju svaki grad u Kraljevstvu, a pojačane su lošom higijenom”, napisano je u tadašnjem tisku prema riječima poduzetnika.

Vrlo važno je istaknuti je smrtnost ove bolesti u Hrvatskoj 0,5 %. 

Jednako tako i danas je javnost podijeljena, kad je u pitanju koronavirus. Na društvenim mrežama kao i u medijima može pronaći mnogo raznih teorija. Jedna od njih je i ta da je koronavirus teška bolest a s druge strane najobičnija gripa, kao i ona da ništa više stanovništva nije umrlo nego inače. Također, važno je istaknuti kako je mnogi poduzetnicima  zbog epidemioloških mjera zabranjen rad te se nalaze na  „koljenima“, i nisu sigurni da li će moći sačuvati svoju egzistenciju do završetka pandemije koja će najvjerojatnije potrajati idućih nekoliko mjeseci.