Tko sve prima najnižu mirovinu i koliko umirovljenika živi ispod granice siromaštva

Najniža mirovina određuje se kada je prema službenom izračunu vrijednost mirovine na osnovi navršenog mirovinskog staža i ostvarenih plaća manja od utvrđene najniže mirovine.

Primjerice, ako je netko cijeli radni vijek radio za plaću znatno nižu od državnog prosjeka, njegova bi mirovina prema izračunu bila ispod zakonom zagarantirane te u tom slučaju ima pravo na minimalnu mirovinu, uz uvjet da je ostvario najmanje 15 godina radnog staža.

Najniža mirovina izračunava se tako da se vrijednost mirovine (69,42 kune) pomnoži s godinama staža. Umirovljenički minimalac za 15 godina staža iznosi 1041 kunu, za 20 godina staža 1388 kuna, za 25 godina staža 1735 kuna… Prema zakonu, nitko ne može dobiti nižu starosnu mirovinu od izračunatog iznosa za navedeni staž.

Najnižu mirovinu prima gotovo četvrtina hrvatskih umirovljenika, njih 264 tisuće, koji svojim uplatama u mirovinski sustav nisu uspjeli zaraditi primjerenu mirovinu. U prosjeku ona iznosi samo 1695 kuna, a kada bi se računala kao i ostale mirovine, prema stažu i visini plaće, iznosila bi tek 1081 kunu.

Korisnici koji primaju najnižu mirovinu u prosjeku imaju oko 27 godina staža. Među njima najviše je radnika, njih 218 tisuća s prosječnim primanjima od 1793 kune za 30 godina staža. Bez ovog zaštitnog dodatka primali bi samo 1156 kuna. Velik dio invalidskih i obiteljskih mirovinaisplaćuje se u obliku minimalne mirovine.

Na minimalcu je i oko 32 tisuće poljoprivrednika s prosjekom od 1524 kuneza 22 godine staža. Kada bi im se uračunali samo uplaćeni doprinosi, dobivali bi tek 588 kuna mirovine.

I značajan dio umirovljenih obrtnika, njih više od 13.000, prima zaštićenu mirovinu, a ona u prosjeku iznosi 1898 kuna za nešto manje od 30 godina staža.

Najniža mirovina uvedena je kao zaštitni mehanizam u borbi protiv siromaštva, ali uspjela je tek donekle popraviti teško financijsko stanje ove kategorije umirovljenika. Nažalost, većina njezinih korisnika, ali i značajan dio ‘redovnih’ umirovljenika živi ispod granice siromaštva.

Prema zadnjim izračunima Državnog zavoda za statistiku, ta granica u Hrvatskoj za samca iznosi 2710 kuna. Od milijun i 244 tisuće hrvatskih umirovljenika, čak 700.000 preživljava ih ispod te granice.prenosi