Više od 5000 ljudi u Hrvatskoj završilo je u samo tjedan dana na burzi rada. Potraje li pandemija koronavirusa, procjene su kako će taj broj višestruko rasti, a u najcrnjim scenarijama očekuje se čak udvostručenje.
Na koljenima je čitava svjetska ekonomija. Primjerice, Fiat je još polovicom veljače u svojim pojedinim postrojenjima zaustavio proizvodnju, jer dijelovi iz Kine nisu stizali. Sada je situacija još složenija. Mnoge velike hrvatske tvrtke su do daljnjega zaustavile putovanja. Druge su, pak, otkazale unaprijed dogovorene poslove. Većina ih već bilježi smanjenje prodaje. Velik broj svjetskih komapnija preumjerio je proizvodnju ka trenutno najtraženijim proizvodima na tržištu, poput respiratora ili zaštitnih maski za lice. Primjerice, stručnjaci Ine su u samo nekoliko dana razvili dezinficijens, koji će se naći na policama maloprodajnih Ininih poslovnica, a jedan dio će donirati Stožeru civilne zaštite Hrvatske.
No, oni koje će ova kriza izazvana pandemijom koronavirusa najviše pogoditi jesu mali i srednji poduzetnici. Vlada je donijela određene mjere, primjerice – beskamatna odgoda javnih davanja poduzetnicima s poteškoćama, financiranje sto posto troška neto minimalne plaće po zaposlenom, te krediti za likvidnost i radni kapital za mirko, male i srednje poduzetnike, a uz poček 12 mjeseci i uz vrlo nisku kamatnu stopu. Ipak, mnogi su se složili kako vladine mjere nisu dovoljne.
Hrvatska udruga poslodavaca apelirala je na Vladu da hitno donese nove mjere za spas hrvatskog gospodarstva i to po prinsipu “nula prihoda, nula rashoda”. Zahtjevaju otpise svih davanja, doprinosa, parafiskalnih nameta, raznih suvišnih članarina, te poručuju kako odgode davanja nisu nikakve mjere i da se o njima može razgovarati tek nakon korone.
Brojni mikro i mali poduzetnici udružili su se na društvenim mrežama kroz Inicijativu “Glas PODUZETNIKA” – zahtjev za donošenje efikasnih mjera – želeći poslati poruku koliko je nužno donijeti konkretne mjere. U suprotnom, oni neće opstati. Narod neće opstati. Sasvim sigurno ako se nastavi ovo kretanje u crnu rupu koji pogoduje samo vladajućima, mnogi će ostati gladni i žedni, bez krova nad glavom a nije neizvjesno da neće doći i do nasilja. Vjerujemo da narod to neće moći dugo “mirno” trpjeti. Najgore od svega je što u ovom trenutku nitko ne zna koliko će sve ovo trajati, a time je neizvjesnost još veća. Ne donese li Vlada kvalitetne održive mjere kojima će zaštititi tržište rada na Hrvatskom zavodu za zapošljavanje broje nezaposlenih nesumnjivo će rasti. Bojimo se, rapidno.
TRENUTNI ZAHTJEVI INICIJATIVE SU SLJEDEĆI:
U nastavku vam dostavljamo mjere koje tražimo od Vlade, a koje su već uručene svim nadležnim institucijama.
ZAHTIJEVAMO DONOŠENJE HITNIH MJERA ZA SPAS RADNIH MJESTA REALNOG SEKTORA I KONAČNOG POKRETANJA OPORAVKA GOSPODARSTVA REPUBLIKE HRVATSKE
Zahtijevamo da se za tvrtke, obrte, paušalne obrte i samostalne djelatnosti kojima je naložena obustava rada, koji su direktno njome pogođeni odnosno koji imaju značajan pad prihoda, u svrhu zaštite radnih mjesta stalno i sezonski zaposlenih radnika, omogući:
- Oslobađanje plaćanja poreza na dohodak, doprinosa i prireza, u trajanju 3+3 mjeseca
- Oslobađanje naplate komunalnih naknada, najma državnih i gradskih prostora, javnih površina te ostalih nameta gradova i općina, u trajanju 3+3 mjeseca
- Moratorij na otplatu kredita i leasinga bez naknada i kamata, u trajanju 12 mjeseci
Zahtijevamo i sljedeće trajne mjere za sve poduzetnike i obrtnike:
- Trajno omogućavanje plaćanje PDV-a po naplati
- Trajno ukidanje svih parafiskalnih nameta i obaveznih članarina
- Trajno ukidanje plaćanja akontacije poreza na dobit
- Trajno ukidanje minimalne osnovice za doprinose, za direktore i članove društva
- Pojednostavljenje procesa i znatno snižavanje troška likvidacije tvrtke
Također, slažemo se s postojećim mjerama koje su već odobrene, a za koje zahtijevamo jasnije i transparentnije kriterije te brze rokove realizacije:
- Subvencija minimalne plaće
- Osiguranje hitnih, niskokamatnih kredita za obrtna sredstva
Dodatno, predlažemo i da se razmotri mogućnost smanjenja cijena energenata.
Tražimo da se osnuje i Krizni stožer za gospodarstvo kao što postoji Krizni stožer za zdravstvo, u koji bi bili uključeni predstavnici svih pogođenih segmenata gospodarstva.
Sad je trenutak za stvarnu solidarnost i podjelu ovog tereta sa dijelom javnog sektora koji nije na prvoj liniji obrane od pandemije, a koji će također morati sudjelovati u smanjenju plaća i privilegija.
U ovom trenutku bitno je ublažavanje trenutne krize te očuvanje radnih mjesta,
ali također ova situacija se treba iskoristiti za smanjenje javnog sektora i optimizaciju državnog aparata, sa svrhom dugoročne održivosti cjelokupnog gospodarstva.
Ispred Inicijative Glas Poduzetnika: Hrvoje Bujas, Dražen Oreščanin, Berislav Marszalek, Gordana Fabijanić
