“Kako je zdravlje? Pa sad je dobro, da pokucam o drvo. Prošlo je godinu dana otkako mi je dijagnosticiran karcinom. Prošla sam operaciju, kemoterapije i zračenja i evo – prošli tjedan doktorica mi je rekla da je to, zasad, to i da se vidimo na kontroli za tri mjeseca. Ma nije to ništa. Mislim, naravno da nije baš ništa – ipak se radi o raku – ali što sam ja sve prošla u životu i što sam sve proživjela, ova dijagnoza mi i nije tako teško pala. A bolje da je sad nego dok sam bila mlađa i dok su mi djeca bila mala. Sretala sam tu na terapijama mnoge mlade žene koje su također oboljele. E, to je strašno, a ne ovo moje. Nalazi su, zasad, dobri, no kažu mi žene koje sam sretala u čekaonici da se to zna vratiti. Prođu terapije pa imaju par godina mir i onda opet. Evo, na mojoj zadnjoj terapiji mi je jedna gospođa pričala da se liječi već 12 godina. Malo joj rak dođe, pa ga saniraju, pa ima malo mira, pa se opet vrati, no ona gura dalje. Znate, i bolest i smrt su dio života. Od toga nitko ne može pobjeći. Ah, što ćemo! Neko odozgora je to tako zamislio.”
Ovo je stav umirovljene gospođe Vesne iz Zagreba koja je napunila 75 godina. Njen pozitivan stav olakšava joj prolazak kroz mukotrpno razdoblje liječenja teške bolesti, a može li se gledati da li sreća i pozitivan stav imaju realan utjecaj na sve ljude potvrđuje istraživanje iz Njemačke. Socio-ekonomsko panel istraživanje u Njemačkoj, na temelju kojeg su istraživači zaključili kako je među građanima koji su živjeli u sličnim socio-ekonomskim prilikama između 1984. i 2007., broj umrlih do 2007. bio za četiri posto manji među onim ispitanicima koji su na početku istraživanja, dakle 1984., rekli da su sretni. To bi značilo da je stopa preživljavanja bila veća među ljudima koji su se osjećali sretno i imali pozitivan i optimističan pogled na život.
Ljiljana Kaliterna-Lipovčan, psihologinja s Instituta društvenih istraživanja Ivo Pilar, bavila se istraživanjem sreće te govori kako je ustanovljeno da pozitivan utjecaj sreće na životni vijek veći kod kronično bolesnih ljudi nego kod onih koji to nisu. U konkretnom pogledu zdravlja i sreće, Kaliterna-Lipovčan navodi kako zdrave životne navike povećavaju i osjećaj sreće kao i zdravlje, pa se tako može reći kako su sretniji ljudi mršaviji, dok su pretili ljudi skloniji depresiji.
Formula za povećanje sreće u životu, prema istraživanjama, bila bi umjerenost u svemu pa tako i u zdravim navikama, pa je preporuka kako se treba zdravo hraniti, redovito vježbati, socijalizirati se, te si i ponekad dopustiti neki „slatki grijeh“ poput umjerenog konzumiranja alkohola ili pak umjerene konzumacije nezdrave hrane. Sreća dolazi u malim paketićima, pa tako ne treba pretjerivati niti sa zdravim niti sa nezdravim navikama.
No koliko je pozitivian stav dovoljan kod kroničnih bolesnika?
„Zapravo, nema puno istraživanja koja se bave utjecajem sreće na zdravlje kod kroničnih bolesnika, no ona koja postoje upućuju na to da će se od fizičke bolesti brže oporaviti osobe koje su ljubazne, hrabre i duhovite, a od psihičke one koje cijene ljepotu i imaju izraženu želju za učenjem.“, zaključila je Ljiljana Kaliterna-Lipovčan.
Sandra Vukušić
