Novi model i program kako spasiti starije stanovništvo i riješiti se loših politika!
VAŽNOST gospodarskih, tehnoloških i društvenih promjena u zdravstvenim uslugama za starije
Pitanje sociodemografskog starenja u Europi, kao i etička, politička, gospodarska i socijalna rješenja koja treba provesti predstavljaju velik izazov, ali i pružaju mogućnosti u području zapošljavanja, osposobljavanja, gospodarskog razvoja i inovacija u Uniji.
EGSO preporučuje da se pravo na dostojanstveno starenje prizna kao temeljno ljudsko pravo. Stoga smatra da je potrebno uložiti sve napore kako bi se promicao ravnopravan pristup kvalitetnoj skrbi i uslugama.
Za vjeran prikaz sociodemografske stvarnosti starenja potrebno je ispravno statističko mjerenje te pojave: u smislu zdravstvene ekonomije bilo bi razborito izmjeriti starenje stanovništva na dinamički i precizan način, osobito uvođenjem varijabli kao što su spol, očekivani zdravi životni vijek, okolišna epidemiologija itd. Stoga bi izradu skupa dinamičkih pokazatelja starenja stanovništva trebalo povjeriti stručnoj skupini demografa, sociologa i liječnika.
Trebaju se izraditi nove politike stanovanja i politike starenja zasnovane na inovativnim oblicima stanovanja (na primjer modularni stanovi, stanovanje u zajedničkim naseljima, međugeneracijsko i solidarno stanovanjeitd.), kojima treba posvetiti osobitu pozornost i koje trebaju biti dio programa posebne pomoći iz europskih strukturnih fondova.
Našoj Vladi valjalo bi predložiti uspostavu nacionalnih i regionalnih promatračkih skupina za starenje koje bi djelovale u suradnji s vodećim gospodarskim i socijalnim službama, a u cilju:
– razvoja pravnih mehanizama kako bi se zaštitio socijalni i financijski položaj starijih osoba,
– razvoja unutarnje mobilnosti (stanovanje) i vanjske mobilnosti (aktivnosti, kretanje, slobodno vrijeme itd.) starijih osoba,
– organizacije komplementarnosti između usluga u kući, domovima za starije osobe i svim drugim oblicima stanovanja za starije osobe,
– koordinacije djelovanja njegovatelja, pružatelja skrbi i pružatelja usluga za starije u okviru plana skrbi za starije osobe, kojim bi upravljali koordinacijski liječnik gerontolog i medicinska sestra.
Trebamo uspostaviti platforme za koordinaciju aktivnosti promatračkih skupina za starenje, čiji bi cilj, među ostalim, bila ponuda kontinuiranog osposobljavanja i širenje dobrih praksi izradom javne baze podataka s najboljim proizvodima,uređajima, pomagalima i sustavima kojima se starijim osobama pruža veća sigurnost u svakodnevnom životu. Aktivnije poduprijeti programe istraživanja i razvoja koji se odnose na ljudske i socijalne čimbenike svojstvene starijim osobama i na epigenetiku utvrđivanjem glavnih molekularnih i bioloških mehanizama starenja. Trebamo platformu za usmjeravanje istraživanja i razvoja prema inovacijama za zaštitu zdravlja i sprečavanje bolesti starijih osoba.
Usklađena i planirana politika za starije osobe
– Sociodemografska stvarnost starenja može se vjerno prikazati dobrim statističkim mjerenjem u kombinaciji sa socijalnozdravstvenim pristupom toj pojavi. Bilo bi razborito učiniti sljedeće:
1.Mobilizirati sociologe i demografe radi izrade precizne i prospektivne analize sociodemografskih aspekata starenja (veličina i sastav kućanstava, veze s djecom i drugim bliskim osobama, utjecaj odvajanja i preoblikovanja kućanstava),
- Uspostaviti evaluacijske alate u Europi radi utvrđivanja i usporedbe politika država članica te prijenosa dobrih praksi .
- 3. Prevencija može ublažiti posljedice teškog starenja ako se procijeni važnost te pojave, utvrde aspekti koji doprinose dobrobiti u starenju (vježbanje, druženje, opuštenost, prehrana) i ako se ljudski i financijski resursi preusmjere prema tom velikom izazovu,bez povećanja računa poreznih obveznika i uzimajući u obzir raznolikost financijskih sustava
- Usluge za starije osobe temelje se na dvama komplementarnim pristupima: institucionalnom pristupu u domovima za starije osobe i pristupu pružanja skrbi u kući. Učinkovitost te komplementarnosti može se osigurati samo objektivnim utvrđivanjem zadataka i sadržaja svakoga od tih pristupa, preciznim definiranjem profila korisnika, kao i boljom koordinacijom dionika i njihovih alata.
Izmeđuostaloga, razumna i učinkovita politika stanovanja, poboljšanje statusa djelatnika i predviđeno osposobljavanje, te odgovarajuća politika financiranja mogle bi poboljšati postojeće stanje i doprinjeti razvoju boljih kvaliteta života starijih osoba te smanjenju međugeneracijskog jaza.
Sociologinja Sandra Vukušić
