Umirovljenica Mira ima 77 godina. Radni vijek provela je radeći u trgovini i knjigovodstvu. Da bi otišla u punu mirovinu, nedostajalo joj je dvije godine rada. Danas navodi kako živi sa suprugom i imaju svaki svoju mirovinu. No ipak joj je najsmiješniji zakon, ukoliko jedan od supružnika premine, tebi uzmu tvoju mirovinu kako bi počeo primati 70 % mirovine preminulog supružnika.
„Srećom, imam supruga. No, što kada jedan ode? Država bi trebala omogućiti barem 50 posto mirovine pokojnog supružnika da bi se moglo preživjeti. Ovako uzmu vašu i daju 70 posto njegove. To je van pameti. Ni u starački dom ne možeš tako lako s tom socijalom” – navodi gospođa Mira.
U svojoj priči navodi kako se ne može više zamarati i trošiti živce o lošoj svakodnevici i stanju RH, te kako radije misli preusmjeri na neke druge stvari. Radije svaki dan hoda i trenira te vježba svaku večer. Govori da to traži vremena i discipline, ali barem ostaje razgibana i vitalna i ne operećuje se zakonima koji umirovljenicima nikako i nikada ne idu u korist.
“Radije uzmem knjigu pa čitam, umjesto da se zamaram s političarima. Hodam svaki dan i treniram, vježbam svaku večer.“-govori Mira.
Najteže se zapravo nosi sa tim što je sada mnogo usporenija u obavljanju svakodnevnih zadaća koje je nekada obavljala puno brže. Ne zna više ni što bi kuhala, jer supružniku smeta šećer, a njoj masno. Tako da joj biranje jela posebice stvara brigu o zdravlju, jer ne može više bezbrižno pripremati bilo kakvo jelo kao nekada.
No najteže od svega joj pada otuđenost današnje generacije koje su pune zavisti. U njima vidi jako narušene međuljudske odnose i to ju plaši.
“Problem je što ljudi danas nisu zadovoljni, puno je zavisti i zlobe, a bez ikakve potrebe” – poručuje Mira.
Iako je u mirovini i sama zna da stvari ne izgledaju prebajno ipak se ne da i dalje brine o sebi, svojem suprugu i našla je nekoliko hobija kojima se okupira kako ne bi razmišljala o lošim stvarima, već se bazirala na ono lijepo u životu.
