63 kune.Toliko ćete izdvojiti za 9 litara mlijeka u nekom od naših trgovačkih lanaca. Upravo za isti iznos je povećana prosječna mirovina u Hrvatskoj. Bitno je istaknuti da se radi o jednom od značajnih porasta mirovina u zadnjem desetljeću.
Vezane vijesti
Tuku ih, vrijeđaju i izgladnjuju. Njihovi udomitelji. I nitko to ne nadzire
Kako ostati aktivan u zajednici kada ste bolesni (u starosti)?
4 ključna problema starijih osoba u HRV.
—
Hoće li ubuduće umirovljenici bolje živjeti jer će očito moći kupiti više mlijeka i tako povećati razinu kalcija u organizmu?
Šalu na stranu no živjeti od mirovine je u današnje vrijeme jedan izuzetno težak zadatak. Nevjerojatno zvuči podatak da gotovo 100 tisuća ljudi u Hrvatskoj prima mirovinu u iznosu od 232,21 kunu??!!! Prosječna radnička mirovina u Hrvatskoj iznosi nešto više od 2300 kuna.Tek iznoseći ove naizgled suhoparne brojke može se uvidjeti sav užas umirovljeničkog života.
Nije nikakav kliše reći da su danas umirovljenici zapravo građani drugog reda. Pokušajte zamisliti kako preživjeti mjesec sa 300 Eura na računu. Uz “europske” cijene hrvatski umirovljenici osuđeni su na preživljavanje. Ljudi koji su godinama uplaćivali velika izdvajanja iz svojih osobnih dohodaka, ljudi koji su svojim radom doprinosili razvoju društva u cjelini, ljudi koji su stvarali i kreirali godinama, danas su na rubu preživljavanja. Zanimljivo bi bilo svakome od članova te ugrožene društvene grupacije pokušati izračunati koliko su uopće uplatili kroz sve te godine svoga rada i koliko će dobiti ako se uzme u obzir prosječna dob stanovnika Hrvatske.
Konzumeristička priroda sustava u kojemu smo odabrali živjeti je surova. Čovjek koji manje zarađuje i manje troši automatski postaje manje vrijedan. Svojevrsan teret ne samo svojim potomcima nego i državi a država se niti malo ne libi izravno to umirovljenicima i pokazati. Tretman umirovljenika u Hrvatskoj odista je sramotan a umirovljenicima se pridaje pažnja samo u predizborno doba. Jedna od bitnih odrednica političkog i sociološkog djelovanja trebala bi biti dizanje svijesti o ovome problemu. Naime s obzirom na ekonomske i gospodarske trendove velika je vjerojatnost da će taj problem biti sve izraženiji a možda i dramatičniji.
Nažalost, zbog svega prije navedenog, “radni vijek” umirovljenika se produžuje i često su prisiljeni dodatno zarađivati jer mirovine u stvari više nalikuju svojevrsnoj socijalnoj pomoći. Pokušajte svoj “minuli rad” prenijeti i u vaše “umirovljeničko doba”. Mnogi od vas posjeduju različita znanja i vještine koje su danas nedostupne. Iskoristite to. Dodatan rad može vas održati vitalnijima i psihički i tjelesno. Vi ste ti koji možete još puno napraviti i za ovo društvo i za sebe.
Dejan Šipov, Treća dob
