Zdravstvu i socijalnoj skrbi nedostaju stotine radnika, a mladi obrazovani čekaju svojih pet minuta na zaposlenje

Share on facebook
Share on twitter
Share on google
Share on telegram
Share on email

 

Pučka pravobraniteljica Tena Šimonović Einwalter zatražila je od nadležnih institucija značajnu doradu mjera poticanja zapošljavanja iz tog razloga jer mladi obrazovani ljudi godinama čekaju na posao, i to u zanimanjima koja su deficitarna, piše Novi list.

Manjak djelatnika dobro je poznat problem u zdravstvu i socijalnoj skrbi, što može utjecati na kvalitetu zdravstvenih i socijalnih usluga građanima, a time i na razinu ostvarenja ljudskih prava. To je vidljivo i za vrijeme epidemije koronavirusa i nakon više tragičnih slučajeva u sustavu socijalne skrbi posljednjih godina, upozorava pravobraniteljica. O manjku zdravstvenih radnika, ističe, svjedoči i apel ministra Vilija Beroša da se i umirovljenici uključe u posao dok, prema podacima Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike, u sustavu socijalne skrbi trenutno nedostaje 629 stručnih djelatnika. Zato je, kako stoji u nedavno predstavljenom Akcijskom planu unapređenja sustava socijalne skrbi, jedan od kratkoročnih ciljeva zapošljavanje 200 novih stručnih radnika.

Čekanje….

Gotovo je nevjerojatno da, unatoč manjku zaposlenih, mnogi mladi koji su obrazovani za rad u ovim resorima godinama čekaju na pripravništvo, koje je preduvjet za polaganje državnog ispita i uključivanje u tržište rada, a u istoj su situaciji i učitelji i nastavnici bez radnog iskustva, upozorava pravobraniteljica. U njen ured stigao je niz pritužbi koje pokazuju utjecaj takvog stanja na demografske tokove u zemlji: kako se u jednoj od pritužbi navodi, dio magistara socijalnog rada je odavno u Njemačkoj jer je »lakše prevesti diplomu i naučiti jezik, nego godinama čekati i ne znati hoće li ikada dočekati« priliku za posao u struci u Hrvatskoj. U jednoj od pritužbi navodi se kako mladi dok čekaju natječaje ne smiju raditi nikakav drugi posao jer je to jedan od uvjeta za prijavu na natječaj. Tako ovise o pomoći roditelja i drugih članova obitelji.

„Ovaj problem može dovesti i do diskriminacije temeljem imovnog stanja, u situaciji kada si neki mogu priuštiti čekanje na posao u struci, dok su drugi primorani raditi druge poslove kako bi podmirili osnovne životne troškove“, upozorava Pučka pravobraniteljica.

 

Razlog što ne mogu do pripravništva, tvrdi, iznimno su formalizirane procedure zapošljavanja u sektoru obrazovanja, zdravstva i socijalne politike. Zatim je tu zastoj u provedbi mjera poticanja zapošljavanja: mladih koji su u njih bili uključeni bilo je lani 38,7 posto manje nego u 2019., jer su zbog pandemije mjere za očuvanje radnih mjesta istisnule poticanje zapošljavanja. Problem su i kvote za zapošljavanje pripravnika, koje nisu usklađene s brojem učenika i studenata koji su završili školovanje za ove djelatnosti, kao i uvjet da kandidati moraju biti najmanje šest mjeseci u evidenciji nezaposlenih, ako se kroz navedenu mjeru žele zaposliti kao pripravnici u realnom sektoru. Tako mnogi od njih, zbog neizvjesnosti oko toga hoće li dobiti poticaje, moraju birati između egzistencije i zapošljavanja u struci.

Deficitarno zanimanje i manjak zaposlenih

Reagirajući na pritužbe mladih, pučka pravobraniteljica dala je više prijedloga koji bi olakšali zapošljavanje mladih u zdravstvu, socijalnoj skrbi i obrazovanju, a time i osnažili sektore opterećene višegodišnjim manjkom radnika. Tako su nadležnim ministarstvima predložili preispitivanje učinaka mjera za zapošljavanje na mlade, redefiniranje ili promjenu postojećih mjera te uključivanje svih nadležnih državnih tijela, obrazovnih institucija i javnosti u osmišljavanje novih mjera za poticanje zapošljavanja mladih. Posebno traži da se u to uključe i udruge mladih i Središnji državni ured za demografiju i mlade, nadležan za motiviranje mladih da ostanu u Hrvatskoj.

Predsjednica Sindikata zaposlenih u socijalnoj skrbi, Jadranka Dimić, nezadovoljna je tempom zapošljavanja u sustavu socijalne skrbi. Na burzi je oko 150 socijalnih radnika koji bi se, prema planu ministra Josipa Aladrovića, trebali zaposliti narednih mjeseci. Godišnja kvota od 60 diplomiranih socijalnih radnika, smatra Dimić, barem upola je manja od realnih potreba u sektoru i trebalo bi je povećati, a socijalnim radnicima diplomiranim na Sveučilištu u Mostaru omogućiti lakše zapošljavanje u Hrvatskoj. Tražit će, kaže, i da se mladima kod zapošljavanja daju ugovori na neodređeno, jer rad na određeno tjera ljude iz sustava.

Medicinske sestre u zadnja su tri tjedna počele dobivati šansu da odrade pripravništvo, kaže Mario Gazić, predsjednik Hrvatske komore medicinskih

Više opcija imaju liječnici

U Hrvatskoj liječničkoj komori navode primjer Opće bolnice Virovitica koja je raspisala natječaj za 30 liječnika, a javilo se troje kandidata.

»Mladi liječnici danas imaju više opcija rada, mogu raditi čim dobiju licencu i aplicirati na natječaj za specijalizaciju, raditi kao obiteljski liječnici ili u izvanbolničkoj hitnoj, ili se odlučuju za mentorski rad. Ne čeka se koliko se nekad čekalo«, veli Marija Rogoznica, predsjednica Povjerenstva za mlade liječnike. Od 400 diplomiranih liječnika, lani ih je 250 ušlo u rad pod nadzorom, a za ostale u Komori nemaju podataka.

Zaista su brojke o nezaposlenosti sve manje, no, druga je strana priče što zaposlenost ne prati taj trend u tolikoj mjeri, već je to posljedica iseljavanja, koje prazni burzu rada.

 

 

Koji je vaš favorit za gradonačelnika Grada Zagreba?
Share on facebook
Share on twitter
Share on google
Share on telegram
Share on email
Povezane objave

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?