Zdravlje: Žgaravica i dispepsija

Share on facebook
Share on twitter
Share on google
Share on telegram
Share on email

napovoljnija invalidska kolica

 

Žgaravica

Osjećaj žarenja koji se širi iz epigastrija (žličica) do iza prsne kosti, a ponekad se širi i u vrat nazivamo žgaravica. Većinom se javlja 30 minuta nakon obroka, i to ako nakon njega dolazi do fizičkog napora osobito u sagnutom položaju tijela. Glavni simptom je i najčešća tegoba na koju se žale obično pacijenti koji imaju GERB, naime, Gastroezofagealna refluksna bolest (GERB) patološko je stanje uvjetovano refluksom želučanog sadržaja u jednjak, usta i dišne putove s različitim simptomima i znakovima te bolesti.

Poznato je da hrana, nakon žvakanja u ustima, prolazi kroz jednjak. Sluznica jednjaka je građena za prolazak hrane, ali ne i za izlaganje želučanoj kiselini, žuči i ostalim sastojcima probavnih sokova koji sudjeluju u razgradnji hrane. Od toga ga štiti kružni mišić – sfinkter, koji stegne područje prijelaza prema želucu. Ako sfinkter ne obavlja svoju funkciju u potpunosti, omogućava prolazak probavnih sokova u jednjak. Stoga možemo zaključiti da je vraćanje želučanog sadržaja je fiziološki fenomen koji se povremeno javlja kod većine ljudi, uglavnom nakon obroka, stoga ne znači da ta osoba ima GERB.

 

ĐUMBIR – NAJBOLJI RECEPTI ZA ORGANIZAM

 

Žgaravica – poznati rizični faktori za pojavu

    Pušenje – štetna navika koja dovodi do vraćanja želučanog sadržaja u jednjak zbog toga jer nikotin relaksira mišiće jednjaka.

    Obroci u kasnim večernjim satima, pretilost, nošenje uske odjeće – stvara povećan tlak u trbušnoj šupljini što za posljedicu ima refluksa želučanog sadržaja.

    Smatra se kako prekomjerna konzumacija određene vrste hrane i pića (alkohol, kava, gazirana pića, masna, začinjena i pržena hrana,…), te određene vrste lijekova (steroidi, nesteroidni antireumatici,…) također mogu dovesti ili pojačati simptome žgaravice.

    Uz već nabrojene rizične faktore možemo još spomenuti trudnoću i stres.

Načini za prevenciju žgaravice:

  • Prestati ili smanjiti pušenje

  • Smanjiti prekomjernu tjelesnu težinu

  • Uzimati manje ali češće obroke

  • obroke neposredno prije spavanja

  • Pri spavanju koristiti lagano uzdignuto uzglavlje

  • Izbjegavati hranu koja pojačava žgaravicu – jako začinjena, pržena, dinstana hrana, gazirana pića, alkohol, slatka jela pogotovo sa dosta čokolade

    Iako nema propisanih preporuka o vrsti hrane koju treba izbjegavati, osoba koja pati od žgaravice sama može pratiti koja hrana izaziva poteškoće i pojačava žgaravicu te bi ju trebala izbjegavati.

Dispepsija

Dispepsiju opisujemo kao nelagodu ili bol u gornjem dijelu trbuha koja je  povezana s uzimanjem hrane.

Najčešći simptomi dispepsije

  • Bol, pečenje, osjećaj nelagode i mučnine u želucu

  • Osjećaj pritiska i nadutosti

  • Osjećaj sitosti već nakon malih količina hrane

  • Podrigivanje i pojačano ispuštanje plinova

No ukoliko se jave pojačani simptomi – veliki gubitak težine, krvarenje, otežano gutanja, crna  stolica, obavezno je zatražiti liječničku pomoć.

Za liječenje i prevenciju dispepsije vrijedi jednako kao i za liječenje žgaravice, iako se za liječenje dispepsije dodatno preporučuje unos hrane koja u sebi sadrži probavne enzime i izbjegavanje hrane koja sadrži inhibitore probavnih enzima.

 

ASTMA I GERB – SIMPTOMI I LIJEČENJE

 

Žgaravica i dispepsija – OTC pripravci i lijekovi

Antacidi u kratkom vremenu i veoma učinkovito neutraliziraju već izlučenu želučanu kiselinu. Počinju djelovati već nakon 15- tak minuta, ali nedostatak im je kratkotrajan učinak, koji traje samo oko 2 sata. Doziranje je različito za svaki preparat, ali uglavnom 1-2 tablete 4-6 puta dnevno. Djelatne tvari su karbonati ili hidroksidi aluminija, kalcija ili magnezija. Nuspojave ovise o sastavu. Aluminij može uzrokovati opstipaciju (zatvor), nefrotoksičnost kod oštećenja bubrega, dok spojevi magnezija mogu uzrokovati proljev.

Inhibitori protonske pumpe (IPP) sprječavaju izlučivanje želučane kiseline. Za potpuni učinak najbolje ih je uzimati na prazan želudac minimalno 30 minuta prije obroka 1-2 puta dnevno. Uglavnom ih osobe dobro podnose i ne izazivaju ozbiljne i neželjene reakcije.

Alginati stvaraju fizičku barijeru na kiselinskom sloju koji nastaje na želučanom sadržaju nakon obroka, te sadrže vrlo male količine antacida koje su nužne za njegovo djelovanje. Alginati u kontaktu s bilo kojom kiselinom, uključujući želučanu, prelaze u strukturu viskoznog gela, dok se promjena strukture događa iznimno brzo. Gel pluta na želučanom sadržaju i formira čep koji predstavlja fizičku barijeru koja sprječava povrat želučanog sadržaja u jednjak. Dobrobit alginata jesu: nemaju sistemsku apsorpciju, imaju povoljan sigurnosni profil, dok je njihovo djelovanje iznimno brzo kada se primjenjuju nakon obroka.

Prehrambene navike i odabir hrane mogu igrati značajnu ulogu u pojavi, terapiji i prevenciji brojnih gastrointestinalnih smetnji. U velikom broju slučajeva, pravilna prehrana pomaže uspostavljanju bolje kvalitete života bolesnika, smanjuje bol i neugodu, te nerijetko sudjeluje u smanjenju troškova vezanih uz bolesti gestrointestinalnog sustava.

 

 

Share on facebook
Share on twitter
Share on google
Share on telegram
Share on email
Povezane objave

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?