Zbog pandemije koronavirusa, u privatnim klinikama čak 40% više pacijenata

Share on facebook
Share on twitter
Share on google
Share on telegram
Share on email

Problemi nastali u zdravstvenim ustanovama zbog pandemije COVID-19 preusmjerili su veći dio pacijenata iz javnog sektora u privatne klinike i poliklinike. Veliki dio bolnica smanjio je opseg usluga radi zaraze medicinskog osoblja, čitavi odjeli nisu bili u funkciji, zbog velikog broja hospitaliziranih osoba zaraženih koronavirusom, širili su COVID-odjele te kao posljedicu svega navedenog obustavljali hladni pogoni.

Slično je bilo i u bolnicama pogođenim potresima. Dio pacijenata odlučio se za privatne poliklinike jer im je zdravstvena usluga u bolnicama bila teže dostupna ili su ljudi naprosto rezonirali da je odlazak u bolnicu epidemiološki rizičniji. Nije samo dojam da je znatno porastao broj pacijenata u privatnim poliklinikama.

„Porast se osjeća od jeseni i konstantno ima više pacijenata nego prije pandemije. S obzirom na to da se bavimo i medicinom i stomatologijom, mogu reći da se traže sve usluge. U medicinskom dijelu imamo porast od cca 30, u stomatologiji 20 posto, a u laboratorijskim pretragama 40 posto. Tu imamo velik porast zbog seroloških testova na COVID-19. Vjerujemo da je porast broja pacijenata uvelike rezultat i osjećaja sigurnosti koji pacijenti imaju u privatnim poliklinikama jer je manje ljudi u čekaonicama, higijena je na visokoj razini i preventivne epidemiološke mjere kod nas se provode na najvišem nivou“ kaže Ivana Novačić Amšel za Večernji list, direktorica Zdravstvenog centra Novamed. Za Polikliniku Svečnjak protekli je ožujak po prometu bio najjači mjesec u zadnjih 15 godina, a procjenjuju da imaju sigurno 30 posto pacijenata više.

„Nikada nismo imali liste čekanja kao sada. Radi se sve. Najviše sistematski pregledi, vjerujem da je razlog zabrinutost za zdravlje, stanje nakon preboljenog COVID-19… Traženi su pulmološki i kardiološki pregledi. Također, velik je broj telefonskih poziva i savjeta koje ne naplaćujemo, ljudi zovu zbog nemogućnosti kontakta s obiteljskim liječnikom ili specijalistima u bolnici. Mislim da je javni sektor kolabirao – rekla nam je dr. Melita Mesarić Bačić, voditeljica Poliklinike Svečnjak, dodajući da se nitko od djelatnika nije razbolio tijekom epidemije. U Poliklinici Eljuga interes pacijenata pojačan je za oko 20 posto, no time se samo produljila lista čekanja, ne i broj pacijenata. Imamo ograničen broj ginekologa i onkologa i za veći broj pacijenata oni bi morali skratiti vrijeme pregleda, a to ne želimo. Onkološki pregled kod nas ne traje kraće od 35-40 minuta i želimo zadržati tu kvalitetu i razinu pa se radije ispričamo zbog duljeg čekanja, osim ako je hitno“ objasnio je prof. Damir Eljuga za Večernji list.

U Poliklinici Drinković prošle je godine zbog pandemijske situacije i restrikcija došlo do bitnijeg pada broja pacijenata u jednom razdoblju, pa se, općenito uzevši, priljev pacijenata povećao otprilike pet posto.

„Čekanje pacijenata nije se bitno produljilo. Najtraženije su usluge magnetska rezonancija koja je bila tražena i kada su bolnice radile punim kapacitetom, zatim CT te UZV dijagnostika. U poliklinici rade četiri radiologa s punim radnim vremenom, a radno vrijeme je od sedam do 20 sati, pa vrlo lako kompenziramo povećan priljev pacijenata – rekao je prof. Ivan Drinković. Hrvatska udruga poduzetnika u zdravstvu (HUPUZ) nema precizne podatke o točnom broju pacijenata u privatnim zdravstvenim ustanovama, ali kažu da je priljev povećan. Razlog ponajprije leži u činjenici da su liste čekanja tijekom koronakrize dodatno porasle. Mnogi pacijenti pregled ne mogu obaviti u potrebnom roku te čekaju između nekoliko mjeseci i godinu dana, pa čak i po nekoliko godina. Svi su oni osiguranici HZZO-a, što znači da svoje osiguranje redovito plaćaju ili su to nekad činili. Unatoč tome, onda kada im je to zaista potrebno, ne mogu ostvariti svoje pravo na dijagnostiku i liječenje u primjerenom roku“ rekla je dr. Ivanka Trstenjak-Rajković, ravnateljica HUPUZ-a i ravnateljica Poliklinike Medikol za Večernji list, dodajući da su posebno teške situacije kad je riječ o onkološkim pacijentima.

Privatnici od Ministarstva zdravstva (MIZ) traže da se pacijentima omogući da na uputnicu mogu obaviti pretragu i u privatnim ordinacijama te da se pod hitno delimitiraju dijagnostički i terapijski postupci za sve onkološke pacijente. Siva zona zdravstva Privatni zdravstveni sektor ima dovoljno kapaciteta, pa bi otvaranjem mogućnosti da pacijenti “na uputnicu” idu u privatne ustanove kroz nekoliko mjeseci nestale sve liste čekanja, tvrde u HUPUZ-u i navode primjer da se u splitskom KBC-u na magnetsku rezonanciju čeka čak 762 dana.

Ponovno uvjeravaju da je uključivanje privatnog zdravstvenog sektora u zdravstveni sustav najjeftinije za državu jer u tom slučaju trošak nabave skupih i sofisticiranih uređaja i njihova održavanja te trošak edukacije djelatnika koji će na njima raditi pada na leđa privatnog sektora, dok je trošak države isključivo trošak medicinskog postupaka. Međutim, zdravstvene vlasti najprije trebaju postići da se svi kapaciteti javnih bolnica maksimalno iskoriste.

Postoji siva zona miješanja javnog i privatnog zdravstva, koje je odavno trebalo jasnije odvojiti. Ministar Vili Beroš rekao je u petak da je to tema koja se mora riješiti reformom i da će učiniti sve da za njegova mandata to ne ostane samo na riječima. Prema podacima HZZO-a, od siječnja do lipnja 2021. s privatnim je zdravstvenim ustanovama ugovoreno poslova u ukupnoj vrijednosti od 312,972.903 kuna, dok je u cijeloj 2020. ukupna vrijednost bila 460,667.002 kuna. HZZO ima ugovore s 85 privatnih poliklinika i 129 privatnih praksi, taj se broj posljednjih godina nije puno mijenjao.

Pod pritiskom pacijenata koji zbog pandemije u bolnicama nisu mogli napraviti pretrage, privatne poliklinike nekoliko puta su još u 2020. godini tražile  od Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje da im se ugovori veći broj postupaka na uputnicu, međutim, HZZO im je svaki put dao odbijenicu, i to uz obrazloženje da je zahtjev neopravdan, baš zato što su ugovoreni kapaciteti javnih bolnica ostali neiskorišteni, odnosno slobodni. Apsurdno, zar ne?

Share on facebook
Share on twitter
Share on google
Share on telegram
Share on email
Povezane objave

Voli li Hrvatska svoje stare?

  Voli li Hrvatska svoje stare?      Tena Šimonović Einwalter, pučka pravobraniteljica izabrana je 19. ožujka

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?