KAKO I ZAŠTO SMANJITI MEĐUGENERACIJSKI JAZ?
Živimo u društvu u kojem međugeneracijski jaz postaje sve veći. Dok su mlađi u konstantnoj žurbi, koja raste ukoliko još imaju i djecu, ritam starijih daleko je usporeniji, nerijetko praćen problemima sa zdravljem. No, usprkos tome djeca, mladi roditelji i bake i djedovi mogu živjeti zajedno, u istom trenutku, čineći i te kako koristan zbroj prošlosti, sadašnjosti i budućnosti. Ukućani nerijetko govore o tome kako njihovi stariji članovi obitelji trebaju pomoć. No, možda i oni mogu pomoći njima. Odgovorimo li na pitanja kako stariji članovi zajednice mogu pomoći toj zajednici i naučimo li te benefite koristiti, učinit ćemo društvo boljim i ugodnijim.
Put koji vodi prema toj idili sociolozi traže godinama. Nijemci su došli na ideju da osnuju “kuću generacija”. Učinili su to u istočnonjemačkom Halleu – u jednom krilu zgrade je starački dom, pored njega, odvojena samo hodnikom, nalazi se osnovna škola Montessori. Imaju čak i zbor generacija. Na jednoj od svečanosti istodobno su nastupile Beatrice Salz (8) i Ursula Gutzer (86). Iako nemaju puno zajedničkoga, njih dvije se dobro razumiju.
– Jedna moja baka stanuje u Riechstädtu s malim psom, a druga stanuje ovdje u Halleu. Onu baku u Riechstädtu vidim rijetko u godini, a ovu ovdje vidim jako često – kazala je Beatrice. Ni Ursula ne viđa svoju unučad. Već su odrasli i žive u drugim gradovima.
Bake i djedovi sve češće stare bez svoje unučadi, djeca sve češće odrastaju bez bake i djeda – generacije tako međusobno gube bilo kakav odnos, a nerijetko zauzimaju gotovo neprijateljski stav jedni prema drugima. No, zaboravili su koliko jedni od drugih mogu naučiti.
KORIST ZA DJECU
Djeca su danas previše pred računalima, te im je potrebna komunikacija licem u lice. Istraživanja pokazuju da svako dijete u svom životu treba imati četvero do šestero bliskih odraslih osoba. Pored roditelja, to su bake i djedovi. Zahvaljujući bakama i djedovima, djeca bolje shvaćaju tko su i odakle dolaze – imaju korijene, a time osjećaj kontinuiteta i perspektive.
Ne moraju nužno to biti članovi obitelji. I stariji susjedi mogu pozitivno utjecati na djecu. Jedno istraživanje pokazalo je da su kod djece, koja vrijeme provode sa starijima, u velikom postotku smanjena opasnost od konzumiranja droga (46%), alkohola (27%) ili odustajanja od školovanja (52%).
Stariji, također, utječu na dječje samopouzanje, emotivne i socijalne vještine, a druženje s bakama i djedovima, ne nužno biološkima, može im popraviti i ocjene u školi.
Djeca se s bakama i djedovima osjećaju posebno. U tom odnosu oni iskuse bezuvjetnu ljubav koju nije lako pronaći. U njih se pouzdaju. Djeca nerijetko žele biti drugačiji od svojih roditelja, ali ih istovremeno ne muči da budu poput svojih baka i djedova. To bakama i djedovima daje ogromnu snagu i sposobnost da utječu na zbunjenu djecu.
Stariji djeci donose znanje, vještine i stav kojeg od njih mogu naučiti.
Nakon što upoznaju “stvarne, žive stare ljude” djeca će odrastati bez stereotipa, lakše će shvaćati i miriti se s odrastanjem, kao i starenjem.
KORIST ZA STARIJE
Bake i djedovi ne osjećaju pritisak, koji, odgajajući djecu, osjećaju njihovi roditelji. Uska veza s unučadi ili vrlo mladim prijateljem za starije je svojevrsna druga prilika, bilo da žale za vremenom koje nisu proveli sa svojom djecom ili da razmišljaju o pogreškama koje su u odgoju napravili.
Druženje s djecom smanjuje rizik od depresije, osigurava fizičko zdravlje i povećava zadovoljstvo životom. Zadovoljniji su sadašnjošću i puni nade kad je u pitanju budućnost.
Odnos tinejdžera s bakama ili djedovima mogao bi se usporediti s odnosom studenta i profesora. Pritom, nije stariji uvijek onaj koji podučava. I djeca se vole osjećati porebnom, a danas oni imaju što naučiti svoje bake i djedove – na primjer, kako pronaći super stvari na internetu.
KORIST ZA MLADE RODITELJE
Današnji roditelji su preopterećeni i pod stresom. U bakama i djedovima, kao i u svojim roditeljima, oni će pronaći osobu punu potpore i ljubavi s kojom mogu razgovarati i koja će im vratiti perspektivu kad se pogube na svom putu kroz život.
I njima će mnogo značiti da u životu njihove djece postoje i druge odrasle osobe pune iskustva od kojih ta djeca mogu naučiti mnogo o životu.
Na kraju, tu je i vrlo korisna fizička i financijska pomoć, koju roditelji mogu pružiti.
Brižnost prema drugima, prema starijima najljepša je ljudska vrijednost. Budite brižni sa osobama i sa posebnim potrebama. Učite svoju djecu od male dobi da poštuju i pomažu starije osobe. Posjetite i domove za starije i nemoćne i ne, netreba to biti samo vaša baka ili djed. Mnoge ostale divne duše rastope se kada znaju da ih netko želi i treba jer svi mi ipak najbolje dišemo ZAJEDNO.
Sociologinja, Sandra Vukušić
