Vladinim proširivanjem prava umirovljenika na rad na pola radnog vremena, zakinuta je velika skupina umirovljenih građana. Primatelji obiteljske mirovine, njih 220.000 s prosjekom od 2.000 kuna mirovine, su tako potpuno zakinuti za opciju rada bilo kakve vrste, dok se umirovljenici s najnižim iznosima mirovine, što je 1.670 kuna u prosjeku, u slučaju rada umanjuje ili čak i ukida. Povlaštene skupine su bivši vojnici, policajci, branitelji te HRVI koju mogu raditi na pola ili čak i na cijelo radno vrijeme sa zadržavanjem većine ili pak cjelokupne mirovine.
Kako bi izbalansirali pravo na rad svih umirovljenika, Sindikat umirovljenika Hrvatske je poslao tri zahtjeva ministru Josipu Aladroviću koji je iste jednostavno odbio.
Jasna A. Petrović, predsjednica Sindikata umirovljenika Hrvatske, navela kako je ministar Aladrović obrazložio kako su uvjeti za ostvarivanje prava na mirovinu u hrvatskom mirovinskom sustavu blaži nego u odnosu na većinu država, no zaboravio je spomenuti kako i u tim državama umirovljenici imaju pravo na rad.
Za skupinu umirovljenika koja prima najnižu mirovinu stigla je pojašnjenje kako se najniža mirovina plaća iz državnog proračuna.
“To apsolutno nije točno. Najniža mirovina se plaća iz javnog stupa međugeneracijske solidarnosti, kao unutargeneracijski vid solidarnosti s najslabijima. Tko to ne zna, ne bi trebao raditi u Ministarstvu rada i mirovinskog sustava, jer bi trebao poznavati razliku između mirovina iz doprinosa i na teret poreznih obveznika” – kaže predsjednica Sindikata umirovljenika.
Ministar je uspio i objasniti kako se zapravo privilegiranjem umirovljenih policajaca i vojnika osigurava potreban broj relativno mlađih osoba u deficitarnim zanimanjima za djelatnosti gdje su potrebna znanja, kompetencije i spospobnosti. Ova privilegirana skupina radnika, podsjećamo, ima pravo na rad na puno radno vrijeme uz isplatu pola mirovine.
“Tako on nas uvjerava kako su samo policajci i vojnici kompetentni i trebaju biti privilegirani na tržištu rada, dok to nisu profesori ili liječnici, trgovci ili informatičari ili pak obični radnici. A to što su oni mlađi od starosnih umirovljenika, do sada nije bio argument prijevremenim umirovljenicima da im se omogući pravo na rad. Tako se kroje hrvatski zakoni, s labavim argumentima i utemeljeni na formuli tople vode. A onda, ajmo, opet od početka, umjesto da se cjelovito i osmišljeno kreiraju propisi” – zaključila je Jasna A. Petrović.
