Zagrepčani žive duže od stanovnika drugih gradova u Hrvatskoj, ali kraće od ostalih Europljana

Share on facebook
Share on twitter
Share on google
Share on telegram
Share on email

Prošle godine su liječnici iz Zagreba imali nešto manje pacijenata u ordinacijama, no povećao se broj hitnih intervencija, posebno prema građanima starijima od 65 godina, što se povezuje s pandemijom koronavirusa.

Naime, imali su čak 2531 intervenciju manje u ordinacijama i  1176  intervencija manje na terenu manje u odnosu na godinu prije. Znatno je smanjen i broj pacijenata koji su trebali sanitetski prijevoz. Međutim, bilo je čak 3457 više intervencija u kući, s tim da se gotovo cijelo to povećanje odnosi na ljude  starije od 65 godina, ističe se u Zdravstvenom statističkom ljetopisu Grada Zagreba za 2020. godinu, u kojem se  ovo povećanje u najvećoj mjeri povezuju s pandemijom Covid-19. 

U Zagrebu je prošle godine rođeno 8062 živorođene djece, te 8865 umrlih osoba, što pokazuje da bilježimo minus od 803 građana, odnosno da na 100 umrlih imamo 90,9 živorođene djece.

Očekivano trajanje života Zagrepčana rođenih 2019. procjenjuje se na 79,6 godina, s tim da ono za žene traje 82,3 a za muškarce 76,5 godina. U oba slučaja, to je nešto bolje od hrvatskog prosjeka (81,6 i 75,4 godine), no manje od prosjeka EU (83,55 i 78,14 godina).

Kod građana Zagreba tri su vodeća uzroka smrti, a to su cirkulacijske bolesti (40 posto), novotvorevine (29 posto) te endokrine bolesti (7 posto). Kod muškaraca i žena na prvom mjestu deset vodećih uzročnika smrtnosti su ishemijske bolesti srca. Dok na drugom mjestu kod muškaraca su zloćudne novotvorevine, pa cerebrovaskularne bolesti, dok su kod žena to hipertenzija i cerebrovaskularne bolesti.  

Davorka Ožura

Koji je vaš favorit za gradonačelnika Grada Zagreba?
Share on facebook
Share on twitter
Share on google
Share on telegram
Share on email
Povezane objave

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?