VIŠE OD 65 POSTO MIROVINA ISPOD PRAGA SIROMAŠTVA

Share on facebook
Share on twitter
Share on google
Share on telegram
Share on email

napovoljnija invalidska kolica

Prema najnovijim podacima Državnog zavoda za statistiku sada je prag siromaštva 2.927 kuna. Prosječna mirovina koja iznosi 2.581 kunu manja je za čak 346 kuna od linije siromaštva.

Državni zavod za statistiku upravo je objavio novi podatak kojim se označuje tko sa svojim mjesečnim primanjima spada u red siromašnih u Hrvatskoj. To su pokazatelji siromaštva i socijalne isključenosti koji su najbolji dokaz u kakvoj su situaciji i mnogi naši umirovljenici.

Prema tim podacima, sada je prag siromaštva, ili kako bi mi jednostavnije rekli, linija siromaštva, 2.927 kuna. Podsjećamo da smo do sada upotrebljavali podatak da je linija siromaštva 2.710 kuna, ali to je vrijedilo za proteklih godinu dana.

Naravno da nas to potiče na usporedbe i analizu gdje se u toj novoj brojci sada nalaze umirovljenici kao što smo to činili i lani kada smo bili jako zabrinuti, iako su podaci bili povoljniji, nego ovi sadašnji.

I što kazati? Nepobitno je da su umirovljenici u još težoj situaciji i da se siromaštvo toliko proširilo među umirovljenicima kakvo nikad prije nije bilo. Budući da je sadašnja prosječna mirovina 2.581 kuna onda je jasno da je najveći broj umirovljenika, odnosno starijih osoba čak i statistički, u dubokom siromaštvu. Prosječna mirovina je, dakle, za 346 kuna manja od linije siromaštva. Naravno, govorimo o većini umirovljenika, a ne o svima. Riječ je o onima koji su mirovinu ostvarili prema Zakonu o mirovinskom osiguranju, a ne onima koji su je stekli po posebnim propisima na temelju različitih privilegija.

Malo smo pogledali i drugu najnoviju statistiku koja je također iz službenih izvora. U njoj piše da,prema podacima za isplatu mirovina u lipnju za svibanj 2021. godine, od ukupnog broja 1.145.493 umirovljenika u Republici Hrvatskoj njih čak 769.422 primilo je mirovinu manju od 3.000 kuna. Iz toga se nedvojbeno može zaključit da čak više od 750.000 umirovljenika u Hrvatskoj prima mirovinu ispod linije siromaštva. To je preko 65 posto umirovljenika. Zar možemo prešutjeti podatak da toliki broj umirovljenika, ne u prosjeku, nego u apsolutnom iznosu, ima takva primanja koja ih svrstavaju u stvarno siromaštvo koje baš nije moguće usporediti ni s jednom zemljom u Europi. Nigdje se nije dogodilo da su toliko srozane mirovine u odnosu na prosječne plaće i da su ispod linije siromaštva. Treba kazati da su Matica umirovljenika i Sindikat umirovljenika Hrvatske puno puta upozoravali na ove podatke i predlagali i predlažu da se u Hrvatskoj stvarno, a ne deklarativno, poduzimaju mjere protiv siromaštva umirovljenika i starijih osoba.

Piše: Savan Tomašević

Gledamo i neke nove podatke koji ni malo ne ohrabruju, a oni su evidentni i javno dostupni. Evo primjera. Prosječna neto plaća isplaćena za ožujak u Hrvatskoj je iznosila 7.138 kuna. A za travanj je, gle vraga, smanjena na 7.082 kune. Naravno, slična situacija je i sa prosječnom bruto plaćom. U isplati za ožujak ona je iznosila 9.601 kunu, a već za travanj je smanjena na 9.529 kuna. Kada se čak i to pretvori u postotke tek tada se vidi na što su srozani umirovljenici i da je prosječna mirovina u odnosu na prosječnu neto plaću svega 36,4 posto. A u odnosu na prosječnu bruto plaću je stanje još gore, iako se u Europi najčešće koristi taj podatak. Naime, prosječna mirovina u odnosu na prosječnu bruto plaću je samo 27 posto. Dakle, baš novi podaci nam govore kako je prosječna mirovina u odnosu na bruto plaću došla blizu jedne četvrtine vrijednosti. To znači da četiri umirovljenika u primanjima izjednačavamo s jednim zaposlenikom.

Imamo osjećaj da se približavanjem novog usklađivanja mirovina obavljaju statističke pripreme. Jer, ako su plaće veće i mirovine bi mogle imati neki rast, koji bi opteretio državni proračun. I eto ti belaja, umirovljenici su remetilački čimbenik koji odnosi „previše“ novca iz državnog proračuna.

Međutim ima mogućnosti da se umirovljenicima povećavaju mirovine, a da ne dobiju ništa. Što drugo reći, nego da se manipulira statistikom i zavarava sve, a posljedice snose najstariji i najnemoćniji. Nije teško primijetiti kako država polako, a sve sigurnije i smjelije, podmeće podatke koji nisu uobičajeni u Europi. Čak dovode u pitanje i stvarni prosjek mirovina koji sada iznosi 2.581 kunu za one umirovljenike koji su ostvarili mirovinu, ne po nekim posebnim propisima, nego baš po Zakonu o mirovinskom osiguranju. Naime, uveden je pojam mirovina ostvarena „bez međunarodnih ugovora“. I tako su mirovine „povećane“ s ovog stvarnog iznosa na čak 2900 kuna. Zamislite kako je to jednostavno, samo primijeniš drugu statistiku i eto ti povećanja mirovina, ne za bilo koliko, nego za čak 319 kuna. To je povećanje prosječne mirovine za 12,3 posto. Nije bilo čak ni neke osobite reakcije na to. Znači, nije stvar samo u plaćanju, nego mogućnostima manipulacije kojom se i bez plaćanja vara preko milijun stanovnika. A izmišljen je čak i novi prosjek mirovina koji je još daleko veći od ovoga o kojem govorimo.

Tako, prema najnovijim podacima, koji su izbačeni iz te radionice, umirovljenici, zapravo imaju mirovine koje mogu samo sanjati. Prosječna starosna mirovina za 40 i više godina mirovinskog staža prema ZOMO iznosi 3.965,33 kn, a njen udio u prosječnoj neto plaći u Republici Hrvatskoj za travanj 2021. (7.082 kn) iznosi 55,99%. I eto ti europske vrijednosti mirovina kod nas. Podsjećamo da smo već na to u više navrata upozoravali i Matica i SUH, ali nema adekvatnih reakcija, nego se još i dalje ide i umirovljenike doživljava kao da su malodobni pa ne shvaćaju što im se podmeće.

Naime, ovaj podatak se koristi i u službenoj komunikaciji, ne samo unutar Hrvatske, nego i prema vani i podmeće kao da je prosjek mirovina u Hrvatskoj u cjelini toliki. A podaci pokazuju da svega 18 posto umirovljenika prima takvu mirovinu i ispunjava takve uvjete. Znači od 1.145.493 umirovljenika koji mirovinu primaju po Zakonu o mirovinskom osiguranju njih 207.158 ostvaruje takvo primanje.

Dakle, u tom podatku se zanemaruje čak 82 posto umirovljenika u Hrvatskoj što je nedopustivo i s pozicije čak i takvih državi omiljenih statističara.(Hul)

Share on facebook
Share on twitter
Share on google
Share on telegram
Share on email
Povezane objave

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?