Utjecaj stresa na starije osobe

Share on facebook
Share on twitter
Share on google
Share on telegram
Share on email

napovoljnija invalidska kolica

 

Stres najjednostavnije možemo opisati kao „opasnost“ organizma, mozak „naređuje“ mišićima stezanje, a nadbubrežnu žlijezdu potiče na oslobađanje hormona stresa. Hormoni stresa, koje nazivamo adrenalin i kortizol, dovode do ubrzanog disanje, utječu na porast krvnog tlaka i slično.

Naime, navedene promjene u organizmu ubrzavaju vrijeme reagiranja, povećavaju snagu, poboljšavaju izdržljivost i poboljšavaju vašu usredotočenost. Ova se reakcija naziva stresnim odgovorom i potpuno je normalna i neophodna za opstanak. Jednom kada vaš mozak prihvati da niste u opasnosti, vaše se tijelo vraća u normalno stanje. S druge strane, kronični stres iznimno je štetan za zdravlje i može dovesti do životne opasnosti kod starije populacije.

Izuzetno važno za znati o stresu kod starijih osoba.

Najčešći izvori stresa kod starijih odnose se na:

  • promjene povezane sa načinom života, ali i financijske situacije nakon odlaska u mirovinu

  • briga za unuke

  • briga o bolesnom supružniku

  • smrt bližeg člana obitelji ili prijatelja

  • pogoršanje tjelesnih sposobnosti

  • kronična bolest

Stres kod starijih osoba možemo prepoznati prema fiziološkim te emocionalnim odnosno psihološkim simptomima.

Najčešći fiziološki simptomi stresa kod starijih osoba jesu nesanica, noćne more, gubitak apetita, učestalo mokrenje, bolovi i umor u mišićima, te mnogi drugi, dok pod emocionalne i psihološke simptome ubrajamo: anksioznost, strah, frustracija, depresija, nemir, loša koncentracija, zaboravnost…

Savjeti za uspješno nošenje sa stresom:

  • Sve ono što vas muči, o čemu konstantno razmišljate podijelite sa najbližim osobama, time čete osloboditi negativne emocije, a u isto vrijeme lakše ćete se nositi s takvim situacijama.

  • Druženje, zdrava prehrana, te redovno izvođenje vježbi opuštanja može vam pomoći otpuštanju stresa, ali i u prihvaćanju trenutne situacije.

  • Volontiranje također može pomoći u jačanju samopouzdanja i otvoriti pogled u bolji život, gdje nema mjesta stresu.

  • Pozitivno razmišljanje kao i pozitivan stav o životu općenito podiže razinu samopouzdanja i omogućuje uspješno nošenje sa stresom.

  • Pušenje, konzumiranje alkoholnih pića i ostale nezdrave navike nikada nisu i neće biti sredstvo koje pomaže kod rješavanja stresa.

Istraživanja su pokazala da je socijalna podrška posebno važna u trećoj životnoj dobi jer može pomoći u smanjenju stresa te vodi boljem tjelesnom zdravlju i psihičkoj dobrobiti. Osoba koja ima podršku drugih lakše se nosi sa stresnim situacijama, drugačije percipira stres te koristi drugačije strategije suočavanja i prilagodljivija je.

 

Share on facebook
Share on twitter
Share on google
Share on telegram
Share on email
Povezane objave

RAK DEBELOG CRIJEVA

Broj novooboljelih od karcinoma debelog crijeva u RH u odnosu na ukupni broj novodijagnosticiranih

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?