Utjecaj percepcije starosne dobi na ponašanje potrošača

Starenje europskog stanovništva nameće tvorcima politika mnoge izazove u pogledu zapošljavanja, radnih uvjeta, životnog standarda i dobrobiti. Broj starijih osoba raste, a karakteristike su im bitno drugačije od onih prošlih generacija. Damijan Mumel sa Ekonomskog Fakulteta u Mariboru proveo je istraživanje o utjecaju percepcije vlastite starosne dobi .

U Europi 30% populacije sačinjavaju generacije koje su prešle 50 godina života. Predviđa se da će do 2030. godine u SAD-u broj stanovnika starijih od 65 godina biti tri puta veći nego na kraju stoljeća i iznosit će približno 70 milijuna, što znači jednu petinu stanovništva, uključujući i malo manje od 9 milijuna ljudi starijih od 85 godina.

Starenje  stanovništva  utječe  na  mnoga  područja društvenog i gospodarskog života te stavlja društvo i pojedince pred nove čimbenike, koje trebaju razumjeti, primiti i na koje se trebaju odazvati svi koji u bilo kojem smislu utječu na političke, gospodarske i šire društvene odluke. Broj starijih osoba raste, a i karakteristike tih osoba  posve  su  drugačije  od  onih  starijih  osoba generacija u prošlosti. Generacije starijih, koje dolaze, imaju više znanja i informacija, viši raspoloživi dohodak, obrazovanije  su,  imaju  više  slobodnog  vremena, politički su aktivnije i osvještenije. Starije osobe, za razliku od mlađih, češće sudjeluju na izborima i trude se da njihovi stavovi i zahtjevi budu uvaženi. Njihova se moć i društvena uloga zbog toga povećava.

Unatoč činjenici o povećanom broju istraživanja starije populacije, treba imati na umu da je istraživanja o kupovnom ponašanju starijih ljudi (gdje, kako kupuje i koliko troše te koje su specifične želje, potrebe i načini upotrebe proizvoda) još uvijek malo. Ta bi istraživanja bila osnova za strategiju marketinškog miksa posebno za starije ljude, koji se temelji na kvalitetnim istraživanjima, a ne samo na intuiciji menadžera. Poznato je da stariji ljudi u razvijenim sredinama sve više troše i koriste više usluga, a istodobno postaju sve zahtjevniji potrošači. U tom smislu poduzeća bi trebala pripremiti više proizvoda i usluga koje mogu koristiti stariji ljudi. No, u smislu promocije tih proizvoda trebala bi biti veoma pažljiva, jer nude proizvode osobama, koje de facto jesu stare, ali po samopercepciji nisu toliko stari.

Bitna karakteristika psihološkog starenja jest činjenica da su ljudi u psihološkom smislu stari onoliko koliko misle da u stvari jesu i u skladu s time se i ponašaju.  Međutim došli su i do zaključka, ako na kraju uzmu u obzir broj publiciranih istraživanja  iz  područja  marketinga  koja  se  fokusiraju na stariju populaciju, onda se pojavljuje mnoštvo ideja  o  istraživanjima,  koja  bi  bilo  zanimljivo,  pa čak i prijeko potrebno provesti.

Ponašanje  potrošača važno  je  proučavati jer  je  to  dinamičan  proces  koji  se  stalno mijenja i veliki broj čimbenika utječe na njega. Kako bi potrošač zadovoljio svoje potrebe i želje, na  njegovu  odluku  o  kupnji  utječe  veliki  broj  osobnih,  društvenih  i  psiholoških čimbenika. Bitno je  naglasiti  da  na ponašanje potrošača utječu i novi trendovi u ponašanju ljudi, tehnološki procesi i slično. Svi utjecaji moraju biti društveno prihvatljivi i  u  skladu  sa zakonom. Potrošač  je  neovisan i  njegovi  motivi se  ne  mogu identificirati.  Proučavanjem ponašanja  potrošača  donose  se  regulativne  politike  s  ciljem  zaštite  potrošača  u  društvu, razumijevanje  i  predviđanje  njegovog  ponašanja. Kultura  i  obitelj imaju  veliki  utjecaj  na ponašanje potrošača i svaka ima značajke po kojima je jedinstvena. Također, na potrošačevu odluku o  kupnji utječe i dizajn. Marketinški stručnjaci se prilagođavaju željama i potrebama potrošača kako bi ih privukli i zadržali.

Sandra Vukušić