Požar u domu za starije i nemoćne u Andraševcu, Zelena oaza, nastavlja biti glavnom temom medija te ključni trenutak za promjenu zakona o nadzoru nad domovima za skrb starijih. Jedan od najvećih problema predstavlja upravo nedostatak inspektora, a i vrlo važna činjenica kako inspektori u većini slučajeva prilikom nailaženja na nepravilnosti u radu domovu nemaju adekvatna rješenja.
Sindikat umirovljenika Hrvatske je u nekoliko navrata izrazito kritizirao postojeći sustav, upozoravajući ne njegovu neefikasnost, te predlagao izmjene kojima bi efikasnost porasla, no, nažalost, bez ikakvog efekta na vladajuće. Tek sada, kada je tragedija odnijela šest života štićenika izgorjelog doma te je na problem skrenuta pozornost javnosti, se vladajući osvrću tražeći odgovornost i načine na koji bi se slične tragedije u budućnosti mogle izbjeći.
Trenutna situacija u kojoj tek desetak inspektora nadzire 450 obiteljskih domova, 1.500 udomitelja starijih osoba, 100 privatnih domova, 47 županijskih domova i nekolicinu državnih. Sporni dom u Andraševcu u kojem se zbio požar, primjerice, nije imao sve potrebne dozvole, dakle radio je ilegalno, a nije bio posjećen – niti jednom.
Iz tih razloga, SUH predlaže da se inspekcija prebaci u nadležnost županija koje su zapravo odgovorne i za izdavanje radne dozvole za domove, te da se inspektorima socijalne skrbi pridruži i civilno društvo. U duhu zapošljavanja umirovljenika, te u mišljenju kako bi umirovljenici bili i najbolji izbor za inspektore, upravo je takav prijedlog i iznešen, naravno uz prethodnu edukaciju za inspektore-umirovljenike.
“Uvođenje instituta civilnog nadzora, kojim bi se udrugama, uz posebnu edukaciju i uz skromnu naknadu, omogućilo da njihovi volonteri obavljaju funkciju nadzora. To bi bilo vrlo korisno zbog toga što su domovi, centri za pružanju usluga u zajednici, centri za pomoć u kući, udruge, vjerske zajednice i druge pravne i fizičke osobe iz sustava socijalne skrbi slabo pokrivene inspekcijskim nadzorom. Ovakva, za umirovljenike nepovoljna, situacija privlači osobe željne brze zarade bez poštivanja ugovornih obaveza što dovodi do osiromašenja umirovljenika”, stoji u prijedlogu Sindikata umirovljenika.
Naravno to nije prijedlog koji izmišljen „preko noći“ već promišljen potez od strane SUH-a koji je i star već nekoliko godina.
“Pa upravo bi umirovljenici bili idealni za ovaj posao. To smo ponudili ministarstvu, čak i partnerstvo i edukaciju, da umirovljenici to rade uz minimalne naknade. Dobili bi dnevnice za svoj posao, no to ne bi bio radni odnos nego ugovore o djelu.
Oni bi išli bez najave, pa bi mogli dojavljivati Ministarstvu ili županiji gdje nešto ne štima. Ja sam to njima prvi puta predložila 2016. godine, iako to u našem programu postoji od prije”, kazala nam je Jasna A. Petrović, predsjednica SUH-a.
Na žalost, ministarstvo nije bilo pretjerano oduševljeno ovim prijedlogom koji je na koncu i odbijen no usprkos tome, umirovljenici su izrazili odobravanje te su preko društvenih mreža čak i ponudili besplatni volonterski rad. Iako je bilo i neodobravanja, nezadovoljni umirovljenici su najčešće pisali kako smatraju da nije red na njima da obavljaju tuđi posao, kao što i nije red da pokušavaju dodatno zaraditi kako bi pokrili premale mirovine, s obzirom da su cijeli život plaćali doprinose.
Bez obzira na slaganje ili neslaganje pojedinih umirovljenika, činjenica je kako domovi za starije nisu pod gotovo nikakvom kontrolom, što se pod hitno mora promijeniti. Isto tako je činjenica kako je civilno društvo jedan od temeljnih stupova demokracije te je to način na koji se građani mogu direktno uključiti u izgradnju društva i države u kakvoj bi željeli živjeti, no u Hrvatskoj je civilno društvo vrlo mali i neiskorišteni potencijal, posebice ako želimo uspoređivati Hrvatsku sa modernim demokratskim društvima zapadne Europe.