U prekjučerašnjoj emisiji „Otvoreno“ gostovali su, između ostalih, predsjednik Sindikata Preporod Željko Stipić te pomoćnik ministrice znanosti i obrazovanja Stipe Mamić koji su u diskusiji o štrajku prosvjetnih radnika zavirili i u temu mirovina. Konkretnije, pričali su o iznosu otpremnina uzimajući u primjer jednu profesoricu koja će primiti otpremninu u iznosu od 300.000 kuna s obzirom da je otpuštena kao tehnološki višak godinu i pol dana prije mirovine. Na to je šef sindikata Stipić rekao kako većina profesora u mirovinu odlazi tek s 9.900 kuna otpremnine.
Otpremnina je pravo koje stječete radom od minimalno dvije godine kod istog poslodavca pod uvjetom da radnik otkaz nije „zaradio“ svojim neprofesionalnim ponašanjem. Ako vas poslodavac otpušta jer vas više ne treba, odnosno jer ste tehnološki višak, imate pravo na regularnu otpremninu koja se određuje u iznosu koji je proporcionalan vremenu koje ste proveli u radnom stažu kod poslodavca. Također ona ne smije biti manja od jedne trećine prosječne plaće ostvarene u posljednja tri mjeseca prije prestanka ugovora o radu, te se taj iznos množi sa brojem godina provedenih u radnom stažu kod tog poslodavca.
Otpremnina u dvostrukom iznosu se odnosi na situaciju povrede na radnom mjestu ili profesionalne bolesti, ukoliko poslodavac ne može osigurati odgovarajuće poslove nakon završenog liječenja te oporavka radnika.
Navedene otpremnine su tako određene Zakonom o radu, no postoji i još jedna vrsta otpremnina koja nije definirana tim zakonom. To su otpremnine koje poslodavac može ponuditi u osobnom ili pak kolektivnom ugovoru o radu koji su česti u javnim službama. Tako je, primjerice, uređeno u kolektivnom ugovoru za službenike i namještenike u javnim službama:
Članak 60.:
“Zaposleniku koji odlazi u mirovinu pripada pravo na otpremninu u iznosu tri proračunske osnovice.”
Proračunska osnovica iznosi 3.300 kuna te je time objašnjen iznos od 9.900 kuna za profesorske mirovine spomenute u diskusiji između Stipića i Mamića. No nisu samo profesori uživatelji te otpremnine već i policajci, vojnici, ugostitelji, zaposlenici u graditeljstvu i sl.
Kako je vrlo jasno da nisu svi uživatelji prava na otpremninu prije mirovine pokazalo se i na društvenim mrežama gdje su mnogobrojni umirovljenici dali svoje mišljenje i iskustva, a pokazalo se kako veliki broj umirovljenika nije primio nikakvu otpremninu, čak štoviše, mnogi od njih nisu primili niti posljednje plaće ili su „poslani kući“ bez običnog „hvala Vam za Vaše godine službe“, a bilo je i čitatelji koji nisu niti znali za postojanje otpremnina prilikom odlaska u mirovinu.
