U ovoj bi godini trebali biti postavljen novi sustav palijativne skrbi

Share on facebook
Share on twitter
Share on google
Share on telegram
Share on email

napovoljnija invalidska kolica

Palijativna skrb ove će godine biti bitno unaprijeđena u cijeloj Hrvatskoj, a provodit će se u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, općim bolnicama i u stacionarima domova zdravlja, koji će u tu svrhu prenamijeniti dio svojih kapaciteta.

Kapaciteti za palijativu na razini države ove se godine udvostručuju – s 200 na 418 namjenskih postelja, uvodi se 46 županijskih koordinatora za palijativu, a dio akutnih postelja u bolnicama prenamijenjen  je za produženo liječenje.

Time bi Hrvatska, po broju palijativnih postelja, trebala doseći europske standarde, a umirući pacijenti dobiti neophodnu zdravstvenu skrb.

Pomoćnica ministra zdravlja Diana Cimera ističe da se kapacitete nastojalo ravnomjerno rasporediti po cijeloj Hrvatskoj, kako bi sve regije i županije imale isti standard skrbi.

Grad Zagreb dobiva 81 postelju za palijativu

Primjerice, Grad Zagreb, koji do nedavno nije imao riješenu palijativnu skrb, u tri bolnice dobiva 81 postelju za skrb o bolesnicima, suočenima sa smrtonosnom bolešću.

Protekle je godine već otvoren odjel s 15 kreveta za palijativne psihičke bolesnike u Psihijatrijskoj bolnici Sv. Ivan na Jankomiru, te prvih petnaest palijativnih postelja u Specijalnoj bolnici za plućne bolesti u Rockefellerovoj ulici.  Plan je da bolnica u Rockefellerovoj dobije 51 palijativni krevet, a 15 će ih biti smješteno u Klinici za psihijatriju Vrapče.

Ravnatelj Klinike na Vrapču Vlado Jukić kaže da je njihov Odjel psihogerijatrije oko 30 posto kapaciteta i dosad koristio u palijativne svrhe, samo im to nije bilo priznato i plaćeno. Jedinica palijativne skrbi s 15 kreveta trebala bi biti formirana od 1. siječnja 2016.  i od tada bi trebala početi i naplata tog posla.

Očekuje se da će to podići i razinu skrbi na  gerijatrijskom odjelu na Vrapču, na koji se upozoravalo i sa saborske govornice “da je pretvoren u nehumano umiralište”.

“Postavljeni su jasni kriteriji koje mora zadovoljiti ustanova za bavljenje ovom djelatnošću”, istaknula je u razgovoru za Hinu Dijana Cimera te kao primjer navela nedavno otvoreni palijativni odjel u Rockefellerovoj  – u sobama su dvije postelje i pomoćni ležaj za člana obitelji, a svaka soba ima svoju kupaonicu. Osoblje je na raspolaganju 24 sata kao u svakoj bolnici.

No, ustanove će primati palijativne pacijente samo u slučajevima  pogoršanja stanja ili potrebe zahvata koji se ne može obaviti u kućnim uvjetima. Najveći dio palijativne skrbi premješta se na razinu primarne zdravstvene zaštite i domova zdravlja koji će ugovarati koordinatore palijativne zaštite i mobilne palijativne timove.

Najveći dio skrbi premješta se na primarnu razinu

Domovi zdravlja, registrirani za palijativnu djelatnost, od početka 2016. imaju mogućnost ugovaranja koordinatora za palijativnu skrb i mobilnih palijativnih timova, utvrđenih prema broju stanovnika pojedinih županija. Tako Grad Zagreb, s obzirom na svoju veličinu, dobiva osam koordinatora. Županije, koje su od 2008. odgovorne za zdravstvenu zaštitu na svom području, same će određivati razmještaj koordinatora po domovima zdravlja i ustanovama za zdravstvenu njegu.

Bolnice će obavještavati koordinatore o otpuštanju palijativnih pacijenata, nakon čega će koordinatori osiguravati zdravstvenu njegu u kući, socijalnog radnika, obavijestiti izabranog liječnika, patronažnu sestru i posudionicu pomagala te uskladiti sve službe na terenu, uključene u skrb.

“Palijativnog pacijenta ne želimo getoizirati u nekoj ustanovi i izolirati iz obitelji, već osigurati maksimalnu podršku kako bi do kraja života mogao ostati u svom domu”, ističe Cimera.

Obiteljima bi na raspolaganju trebale biti i razne usluge socijalne skrbi, poput gerontodomaćica i dnevnih boravaka za smještaj palijativnih pacijenata u razdoblju dok se obitelj za njih ne može brinuti.

U Ministarstvu zdravlja utvrdili su kadrovske normative i osigurali novčana sredstva za zdravstvenu zaštitu. Za ostalo je, kažu, važna podrška lokalne zajednice i socijale.

Palijativni bolesnik sam odlučuje o svom liječenju

Ove se godine uvodi i dodatna dijagnoza za postupanje prema palijativnom bolesniku, koja će se posebno šifrirati i fakturirati prema HZZO-u. Liječnici obiteljske medicine bit će zaduženi za rano prepoznavanje takvog stanja te upoznavanje pacijenta s  njegovim pravima, poput mogućnosti odbijanja određenih zahvata.

Voditeljica službe za primarnu zaštitu Sanja Predavec objašnjava da će palijativni bolesnik kod svog liječnika moći potpisati standardizirani obrazac kojim, s punom odgovornošću, odbija određene zahvate.  Obrasci su, kaže, već sada dostupni na web stranici Ministarstva zdravlja,  samo građani još ne znaju za to.

Po podacima HZZO-a, za palijativu  2014.  izdvojilo se 30-ak milijuna kuna, a u Ministarstvu zdravlja ne očekuju da će novi sustav donijeti i nove troškove.

“Troškovi neće biti bitno veći od dosadašnjih, samo ćemo pružati veću kvalitetu usluge. Zahvaljujući napretku medicine, imamo mogućnost da ljudi umiru bez boli i to će biti imperativ”. kaže pomoćnica ministra.

Prije tri godine palijativna skrb u Hrvatskoj mjerila se u promilima

U HZZO-u ističu da danas palijativnu skrb prima oko 20 posto građana u posljednjoj godini života, za razliku od svega jednoga promila, koliko ih je primalo prije tri godine dok se u Hrvatskoj još nije počelo sa sustavnim razvojem tog oblika zdravstvene zaštite.  Prekretnicu je donio Strateški plan razvoja palijativne skrbi od 2014. do 2016., koji bi ove godine trebao u cijelosti zaživjeti.

Već u prvoj godini njegove provedbe, 2014., osnovane su 134 ustanove ili punkta u kojima najteži bolesnici i njihove obitelji mogu dobiti neki oblik palijativne skrbi. Među njima je i Hospicij “Marija Krucifiksa Kozulić” na riječkom području u kojemu je pacijentima na raspolaganju 14 kreveta u pet dvokrevetnih i četiri jednokrevetne sobe. U Hrvatskoj je u međuvremenu stacionarna palijativna skrb uspostavljena u još devet ustanova s ukupno 191 posteljom. Jedna od njih je i bolnica u Novom Marofu, u kojoj su 2014. zbrinuta 884 palijativna bolesnika.

Po podacima HZZO-a, u 2014. obiteljski su liječnici obavili 17.465 kućnih posjeta u palijativnoj skrbi, a zdravstvena njega u kući u terminalnoj fazi bolesti pružena je 26.509 puta.piše

Share on facebook
Share on twitter
Share on google
Share on telegram
Share on email
Povezane objave

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?