U Osječkoj županiji je čak 326 stogodišnjaka i starijih

Marija Stević, korisnica doma za starije u Gorjanima, ovih je dana u krugu obitelji proslavila 100. rođendan. Danas njezino godište, 1916., kada je Prvi svjetski rat bio na vrhuncu, zvuči gotovo nestvarno, a njena dugovječnost mladim se generacijama u današnjem načinu života čini nedokučiva.

– Smirenost u vjeri i umjerenost u svemu – kaže o receptu svoje dugovječnosti baka Marija, koja cijeli život redovito posti – srijedom blagi post, a petkom samo vodu i malo kruha.

– Nikada nije imala problema s prekomjernom težinom. Znajući dobro njezin stil života, postu pripisujem glavnu zaslugu dugovječnosti – kaže Marijin unuk Josip Stević o tajni dugovječnosti ove krepke starice. Čini se tako jednostavan recept, a u jedno stoljeće života stalo je tako puno toga, i lijepog, i veselog, i tužnog, i ružnog. I rađanja, i svatova, i bolesti, i ratova. No, bez obzira na tako “visoko” godište, Marija Stević nikako nije osamljena u “klubu 100 plus”. Jer, prema statistici policijske uprave, kaže njezin glasnogovornik Darijo Premec, na području Osječko-baranjske županije čak je 326 osoba starijih od 99 godina. Iznenađujuće visoka brojka na njenih ukupno 305.032 stanovnika. No, broj od 326 osoba sa 100 plus u županiji i ne treba čuditi. Zdravstvene i demografske analize i praćenja govore u prilog toj, najstarijoj populaciji – da je sve više starijih od 85 godina. Popisom stanovništva iz 2011. na području Hrvatske prebrojen je 2201 stogodišnjak, za čak 51,2 posto više nego u popisu iz 2001. i taj trend je i dalje u rastućoj tendenciji. Gerontolozi to pripisuju boljoj zdravstvenoj skrbi, kvalitetnijoj prehrani, poboljšanju higijenskih uvjeta, jednom riječju rastu kvalitete života uopće.

– Te su generacije rođene u razdoblju kada je bilo manje zagađenja, još se živjelo u suglasju s prirodom i u smirenijim društvenim zajednicama, velikim obiteljskim zajednicama s jednom međusobnom interakcijom, emotivnom interakcijom. Sve su to važni preduvjeti za imunološki status čovjeka, dio njih ima i genetsku sklonost za duboku starost – kaže o sve većem “klubu 100 plus” u Hrvata predsjednica Sindikata umirovljenica Hrvatske Jasna Petrović. Podsjeća, generacije su to čije godine trebaju izazivati poštovanje i zahvalnost jer su kroz svoj dugi životni i radni vijek, kao i potomstvom pridonijele društvu.

– Generacije su to koje su proživjele tri rata. Svako društvo treba voljeti i poštovati svoju najstariju populaciju, sustav treba biti u službi čovjeka i njegova društvenog života, poput Japana, koji prednjači populacijom u dubokoj starosti – kaže Petrović.

Specijalist obiteljske medicine, dr. Perica Kovačić drži da današnje generacije imaju skraćen radni vijek jer su izložene velikom stresu te su prenervozne.

– Duboku starost doživljavaju oni koji su našli ravnotežu u ratovima, bolestima, kriznim stanjima, oni koji su našli istinu o smislu života i pomirili se s njom. Imaju unutrašnji mir i zdravlje ih služi – upozoravaje na povezanost sklada duha i tijela dr. Kovačić. Prema nekim izračunima, među deset smo najstarijih nacija u svijetu. Prosječna dob u RH je 75-80 godina, dok je prosječna starost 40,4 godina. Istovremeno sa se većom populacijom starijih od 85 opada nam broj rođenih – samo u 2015. taj je broj smanjen za 12.000. Demograf s Instituta Ivo Pilar u Vukovaru Dražen Živić naziva to obrnutom piramidom.

– Jer, natalitet nam jako opada, a smrtnost blago raste, i to izaziva veliki prirodni pad stanovništva, sa sve većim udjelom starije populacije. U tome se, istina, zrcali poboljšanje uvjeta života u odnosu na prije, no to je istovremeno i demografski loše – kaže Živić. Procjene demografa o daljnjem demografskom sunovraćanju kazuju da je 2015. zasigurno 1500 manje rađanja nego u 2014., uz blagi porast smrtnosti, pa će se zadnje smanjenje broja stanovnika u RH s 12.000 sada povećati na 16.000.