Bivši HSU-ov saborski zastupnik i ekonomist Željko Šemper uputio je prijedlog ocjene ustavnosti Zakona o mirovinskom osiguranju Ustavnom sudu, čime je htio dokazati kako su umirovljenici zakinuti za veće mirovine te je samim time nastao državni dug prema umirovljenicima kao rezutat usklađivanja mirovina prije 20 godina. Ljetos je taj prijedlog odbačen te je Šemper uputio zahtjev najvišoj instanci – Europskom sudu za ljudska prava u Strasbourgu koji je, nažalost, zahtjev proglasio nedopuštenim.
Da je prijedlog Željka Šempera bio prihvaćen na Ustavnom sudu Republike Hrvatske, država bi svim građanima koji su umirovljeni od početka 1999. godine morala povisiti mirovne za 10 posto. Šemper tvrdi kako u usklađivanje mirovina 1999. godine nije uračunat odštetni dodatak za nezakonsko usklađivanje mirovina iz 1993. godine te su samim time umirovljenici ostali pokradeni.
- godine Šemper je tražio kako se aktualna vrijednost mirovine iz 1998. korigira, no Ustavni je sud, kao što smo spomenuli, odbio njegov prijedlog nazvavši ga – nepravodobnim. Njegov odgovor je bio kako je zahtjev za ocjenom spornih odredbi poslan još 2001. godine na što je tek djelomično odgovoreno gotovo deset godina kasnije, dakle 2010. godine.
Problematiku koju je uočio je podijelio na tri ključna problema, koja su:
- Povećanje obračunskog razdoblja s deset najboljih godina na cijeli radni vijek
- Trostruko veća i doživotna penalizacija prijevremenih mirovina
- Pogrešno izračunata prva aktualna vrijednost mirovine
Nakon neuspješnih pokušaja sa Ustavnim sudom, Šemper je zahtjev uputio u Strasbourg što je, nažalost, također donijelo jednako neuspješan rezultat.
Pogledajte detaljnu kronologiju nastale štete za umirovljenike:
- Od rujna 1993. do prosinca 1998. nezakonito usklađivanje mirovina„starih“ umirovljenika, koji su umirovljeni prema ZOMIO u primjeni do 31.12.1998. godine.
- svibnja 1998. Ustavni sud je donio Odluku o isplati obeštećenja za naknadu te štete, koja je prema individualnom izračunu HZMO-a iznosila 21,5 milijardi kuna.
- Ni jedna Vlada Republike Hrvatske nije poštivala Odluku Ustavnog suda, pa je isplata obeštećenja realizirana tek nakon osam godina, od 2006.-2013.godine.
- Da oštećeni „stari“ umirovljenici ne bi u 1999. krenuli sa značajno oštećenim mirovinama, Hrvatski sabor je donio odluku o isplati dodatka uz mirovinu „100 kn + 6%“, koji se počeo isplaćivati od 1. studenog 1998.godine.
- Isplaćeni dodatak uz mirovinuu razdoblju od 11.mj. 1998.-5.8.2004. u iznosu od pet milijardi kuna priznat je kao povrat obeštećenja i naknada štete nastale do 1998.
- Dostignuta razina mirovina 31.12.1998.zbog nezakonitog usklađivanja mirovina do kraja 1998. godine bila je značajno umanjena zbog štete od 21,5 milijardi
- Tako umanjena razina mirovina 31.12.1998. bila je osnovica za izračun prve aktualne vrijednosti mirovina(AVM) u iznosu od 35,16 kuna. Dodatak uz mirovinu nije korigirao razinu mirovina 31.12.1998., pa da ta razina mirovina bude korektnija.
- Povjerenstvo za mirovinsku reformu je obrazložilo, da se utvrđenom AVM mogla postići PRIBLIŽNO JEDNAKA PROSJEČNA RAZINA MIROVINAostvarenih u 1999. u odnosu na razinu mirovina koju bi ostvarili primjenom prijašnjih propisa.
- Podaci HZMO-a 2004./2018. pokazuju posljedicenekorektnog izračuna prve AVM. Umirovljeni do kraja 1998. godine imali su 2004. godine prosječnu mirovinu 1.919 kuna, a 2018. godine 2.723 kune, dok su umirovljeni od 1999. godine imali oko 500 kuna manje u navedenom razdoblju.
- Od 1. travnja 2004. dodatak uz mirovinu postao jesastavni dio mirovine, a kao takav u isplati je i danas. Ukupan iznos obeštećenja tog dodatka iznosi 23 milijarde kuna
- 12.1998. Vlada RH znala jeza Odluku Ustavnog suda od 12.05.1998., kao i da je od 1.11.1998. u isplati dodatak „100 kn +6%“ kao povrat štete do kraja 1998. godine
- „Novi“ umirovljenici od obeštećenja i dodatka uz mirovinu „100 kn +6%“ nisu dobili korekciju niti za jednu kunu, a od 1999.-2018. oštećeni su za 23 milijarde kuna.
