Iako je vrlo jednostavno, treba li krvni tlak mjeriti svaki dan?
„Ukoliko ste zdrava osoba i ne uzimate lijekove radi kojih morate stalno provjeravati krvni tlaka, sasvim je dovoljno da ga provjerite jednom ili dva put u godini. Vaš godišnji sistematski pregled ili pregled interniste i ginekologa je sasvim dovoljan broj kontrole tlaka“, rekao je Leonardo Pianko, kardiolog s Floride. „Ako uzimate lijekove i krvni tlak vam je stabilan, morate ga provjeravati povremeno, ovisno o tome što liječnik kaže, ali jednom ili dva put tjedno je sasvim dovoljno. Ako u vašem slučaju krvni tlak nije stabilan, tada biste ga trebali provjeravati jednom dnevno“, dodaje Pianko.
Zdrava zamjena aspirinu: đumbir, kamilica, kurkuma
Cilj mjerenja krvnog tlaka je da naučimo pravilno očitati rezultate, a mjeriti se može na nekoliko način. „Osobno volim digitalne tlakomjere jer se jako lako koriste, iako se nekad postupak mora ponoviti“, kaže Pianko, te savjetuje da se koriste tlakovi za nadlakticu a ne zapešće jer smatra da su pouzdaniji. Ako ste ga kupili za kućnu upotrebu, savjetuje da čuvate račun od tlakomjera jer rezultate koje on prikazuje, bilo bi idealno usporediti s onim što je izmjerio liječnik, pa ako rezultat pokazuje veliku razliku, trebali bi ga zamijeniti ili isprobati drugi model.
Kod mjerenja tlaka kod kuće važno je i razumjeti rezultate koje vidimo na tlakomjeru. Postoje dvije vrste tlaka.
Arterijski tlak se sastoji od gornjeg tlaka koji nazivamo sistolički i rezultat je stiskanja ili kontrakcije srčanog mišića lijeve klijetke kojom nastaje izbacivanje krvi u arterijski sustav prvo u aortu, a onda i u sve arterije. Taj dio srčanog rada nazivamo sistolom, a tlak koji pri tom nastaje u arterijskom sustavu nazivamo sistoličkim tlakom.
Sistolički tlak kod odrasle osobe danju je najčešće oko vrijednosti 120 mmHg, ako je preko 140 mmHg tada govorimo o arterijskoj hipertenziji. Nakon što završi sistola, u srcu nastupa faza punjenja klijetki koju nazivamo dijastola. Za vrijeme dijastole dok se srce puni, tlak u arterijama postepeno pada s maksimalnih vrijednosti postignutih u sistoli i na kraju dijastole doseže najčešće vrijednost oko 80 mmHg. Taj tlak nazivamo donji ili dijastolički tlak, on nikada ne pada na nulu jer arterije imaju mišićnu stijenku koja u živog čovjeka ima napetost ili tonus i zadržava najniži tlak na vrijednostima od 60-90 mmHg, a ako je preko 90 mmHg tada govorimo o arterijskoj hipertenziji, objašnjava kardiolog dr. med. Dražen Šebetić. Ako rezultati vašeg mjerenja ne odgovaraju ovim podacima, možda biste ga trebali ponoviti ili nazvati svo liječnika i posavjetovati se s njim.
Ovi savjeti mogu vam pomoći ako vam je krvni tlak vam povišen, a ne možete do liječnika
