Tko će naslijediti Loru Vidović – Hoće li novi pučki pravobranitelj konačno početi štititi i prava starijih?

Na javni poziv za pučkog pravobranitelja prijavilo se petero kandidata, među njima kako je i sama najavila da se neće prijaviti za još jedan osmogodišnji mandat, nema aktualne pravobraniteljice Lore Vidović.

Do jučer zaprimljene su kandidature Marka Bonifačića, Sandre Jančić, Tene Šimonović Einwalter, Renate Žličarić i Nevena Šimca.

Naime, taj broj od pet kandidatura ne mora biti konačan, ako je netko svoju kandidaturu poslao poštom čekajući krajnji rok, a to je bio 20. veljače, postoji mogućnost da kandidatura putem pošte još stigne.

Više informacija biti će poznato u utorak poslijepodne, kada će se održati sjednica saborskog Odbora za Ustav i Poslovnik na kojoj će se dogovoriti procedura predlaganja i utvrđivanja kandidature za izbor novog pučkog pravobranitelja.

Hrvatski sabor je 20. siječnja raspisao  Javni poziv za predlaganje kandidata, rok za prijave bio je 30 dana, a prijave su se slale Odboru za Ustav, Poslovnik i politički sustav. Kako slijedi na temelju pristiglih prijava, taj Odbor, uz prethodno pribavljeno mišljenje Odbora za ljudska prava i prava nacionalnih manjina, utvrđuje prijedlog, od najmanje dva kandidata za pučkog pravobranitelja te ga upućuje Saboru.

Za opunomoćenika Sabora za promicanje i zaštitu ljudskih prava može biti odabrana osoba koja ima hrvatsko državljanstvo i prebivalište u Hrvatskoj, završen studij prava, najmanje 15 godina radnog iskustva u struci, koja je istaknuti stručnjak koji u javnosti uživa ugled osobe visokih moralnih načela te zaštitnika i promicatelja ljudskih prava i sloboda, odnosno vladavine prava, osoba koja nije osuđivana i protiv koje se ne vodi kazneni postupak za kaznena djela za koja se postupak pokreće po službenoj dužnosti te osoba koja nije član niti jedne političke stranke.

Pravnik Marko Bonifačić, umirovljenik, „aktivist ljudskog prava na dom stradalnika potresa“, novinar. Bogato radno iskustvo stjecao je kao odvjetnik, „javni pravobranilac“ općina Dugo Selo i Zelina, pravni savjetnik, viši stručni savjetnik u Fondu za razvoj/privatizaciju. Bio je i predsjednik zagrebačkog Gradskog odbora Liberalne stranke, zastupnik u zagrebačkoj Skupštini.

Pravnica Sandra Jančić, karijeru je počela kao sudska vježbenica Županijskog suda u Bjelovaru, bila je sutkinja toga Suda i Općinskog suda u Bjelovaru. U odvjetničkim je vodama od 2013., samostalna odvjetnica od 2020.

Pravnica Tena Šimonović Einwalter, od 2013. zamjenica je pučke pravobraniteljice. Od 2003. radno je iskustvo stjecala u Ministarstvu za europske poslove i Ministarstvu vanjskih poslova, a u Uredu pučkog pravobranitelja od 2008.

Pravnica Renata Žličarić u svojoj je biografiji navela kako je radila kao odvjetnica, viša savjetnica pri Javnom pravobraniteljstvu RH, tajnica općine Hrvatska Kostajnica, tajnica kostajničkog Gradskog vijeća i Gradskog poglavarstva, sutkinja Općinskog suda u Kostajnici. Od početka 2019. radi u dvije stalne službe u Hrvatskoj Kostajnici i Petrinji kao parnični i izvanparnični sudac, u obje službe određena je kao sudac za praćenje i proučavanje sudske prakse parničnog i izvanparničnog odjela Općinskog suda u Sisku.

Doktor pravnih znanosti Neven Šimac radnu je karijeru počeo kao asistent na zagrebačkom Pravnom fakultetu, no nakon pada „hrvatskog proljeća“ i zatvora taj posao gubi, prisiljen je napustiti Hrvatsku i zatražiti azil u Francuskoj. Radio je u francuskoj državnoj upravi, bio članom delegacija francuske vlade u međunarodnim pregovorima, konzultant, predavač na poslijediplomskim studijima.

Uz zaštitu građana moramo  napomenuti kako pučki pravobranitelj ima i mnoge druge dužnosti i ovlasti kao što su iniciranje donošenja i izmjene zakona i drugih propisa kojim se štite ljudska prava i slobode, podnošenje zahtjeva za ocjenu suglasnosti zakona s Ustavom i ocjenu suglasnosti drugih propisa te općih akata s Ustavom i zakonom, podnošenje redovitog godišnjeg izvješća o ocjeni stanja zaštite prava i sloboda Hrvatskom saboru, pregled mjesta u kojima se nalaze osobe lišene slobode ili osobe kojima je ograničena sloboda kretanja te mnoge druge.

Njegova je dužnost jednom godišnje podnijeti Izvješće Hrvatskom saboru, stoga bi bilo također krajnje korisno za stariju populaciju da se svaki taj put iskoristi  i prilika za podsjetiti i upozoriti na potrebu uvođenja statusa njegovatelja za starije i nemoćne, detektiranja stanja u domovima umirovljenika do strožeg  kažnjavanja nasilja i zanemarivanja starijih kao i zakonske izmjene ugovora o doživotnom uzdržavanju te još mnogo toga jer sustavnog pritiska definitivno nema. 

Davorka Ožura, Sandra Vukušić