Foto:novilist.hr
Svijet mora promijeniti proizvodnju i potrošnju hrane ili će se suočiti s teškim poremećajima u opskrbi hranom koji bi mogli dovesti do stradanja i nemira, upozorili su u ponedjeljak znanstvenici.prenosi
Prednosti za zdravlje i okoliš izmjenom načina proizvodnje hrane značajno bi nadmašili troškove izmjena, pokazuje nova globalna studija čiji autori pozivaju vlade da jače podrže održivu poljoprivredu.
»Mali poremećaj u opskrbi hranom može učiniti puno štete i dovesti do velikog rasta cijena«, rekao je Per Pharo iz FOLU-a, globalnog saveza ekonomista i znanstvenika za korištenje hrane i zemljišta koji stoje iza objavljene studije.
»To stvara patnju i nemire. I vrlo je vjerojatno da će doći do gladi i nestabilnosti«, rekao je Pharo.
Globalna prekomjerna ovisnost o relativno malom broju namirnica čini populaciju ranjivom na neuspješne usjeve, dok klimatske promjene dodatno povećavaju pritisak, dodaje se u izvješću.
»Četiri poljoprivredne kulture čine 60 posto naših kalorija, pšenica, riža, kukuruz i krumpir. To povećava našu ranjivost«, istaknuo je Pharo.
Ovo je prva studija koja procjenjuje prednosti transformacije globalnog prehrambenog sustava kao i troškove neaktivnosti.
Šteta koju moderna prehrambena industrija čini ljudskom zdravlju, razvoju i okolišu svijet godišnje košta 12 bilijuna dolara koliko iznosi i kineski BDP, otkrila je studija.
Predlaže se niz rješenja, od poticanja raznovrsnije prehrane za poboljšanje zdravlja i smanjenja ovisnosti o specifičnim kulturama do davanja veće podrške u obnovi šuma, glavnom alatu u borbi protiv klimatskih promjena.
Primjerice, vlada je u Kostariki smanjila krčenje šuma ukidanjem subvencija za stoke i davanjem poticaja poljoprivrednicima koji održivo obrađuju zemlju.
Danas je više od pola zemlje prekriveno šumama u odnosu na 25 posto 1983., navodi se u izvješću.
Troškovi reforme procjenjuju se na 350 milijardi dolara godišnje. No to će stvoriti poslovne prilike vrijedne do 4.5 bilijuna dolara, što je 15 puta veći iznos od uloženog.
Vijesti:
Zašto vas liječnici ne upuću u vaša prava?
Pa ti reci!
Što prvo strada? Tijelo ili psiha…
Reformama bi se moglo obnoviti 1.2 milijarde hektara poljoprivrednih zemljišta, što je ključni dio napora u suzbijanju klimatskih promjena i sprječavanju nestanka biološke raznolikosti.
To je dvostruka veća površina od amazonskih prašuma u sedam zemalja.
»Želimo reći da je to moguće ako se reforme provedu«, rekao je Pharo i dodao da će se predloženim promjenama potrošačima ponuditi »nešto povoljnija hrana«.
»Izgovor da ne možemo istovremeno dati prioritet okolišu te razvoju i dobrobiti ljudi jednostavno nije točan. Možemo učiniti i jedno i drugo«, dodao je.
